Strane kompanije koje istražuju srpske zlatne žice kažu da su došle do otkrića koja se dešavaju jednom u vijeku.
Rude zlata u Srbiji ima mnogo više nego što se doskoro pretpostavljalo, otkrila su nova detaljna geološka istraživanja u Timočkom magmatskom kompleksu.
Srpski geolozi kažu da su ova bogata ležišta zlata očekivana jer je srpska nauka odavno obilježila ove prostore kao zlatonosne. Međutim, država se decenijama nije ponašala domaćinski i nije ulagala u geološka istraživanja svojih ruda, niti u osvremenjivanje eksploatacije. Zato smo sad srećni i kad gosti otkriju blago u našoj rođenoj ostavi, pišu "Novosti".
S obzirom na ogromnu potražnju za zlatom na svjetskom tržištu dolazak stranih stručnjaka, novih tehnologija i investicija u rudarstvo može da bude prekretnica za Srbiju, smatra prof. dr Milan Bačević, ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja.
On za „Novosti" otkriva da geološka istraživanja zlata i drugih plemenitih metala u Srbiji trenutno izvodi 13 privrednih društava, od kojih je osam sa stranim osnivačkim kapitalom. Kompanija „Avala risorsis", koja istražuje zlato na devet istražnih prostora, samo u 2012. investirala je više od 20 miliona dolara u detaljna istraživanja.
"Najbolji su rezultati na lokaciji 'Potaj Čuka-Tisnica' kod Žagubice. Ukupni rudni potencijal se već u ovoj fazi istraživanja procjenjuje na nekoliko miliona unci zlata, što je ravno stogodišnjoj produkciji zlata u Borskom rudniku! Radi se o novootkrivenim, ranije nepoznatim mineralnim pojavama zlata u zapadnom obodnom dijelu Timočkog magmatskog kompleksa. U okviru ove zlatonosne formacije izdvaja se nekoliko veoma perspektivnih lokaliteta, kao Kraku Pešter, Korkan, Bigar hil... Sadržaji zlata se kreću od 0,45 grama pa do 9,46, čak i više grama po toni", otkriva dr Bačević.
Iz rudarskog kompleksa Bor je tokom vijeka postojanja izvađeno oko 150 tona zlata, podsjećaju stručnjaci, tako da je žagubičko ležište s istom količinom plemenitog metala prava senzacija.
Zlato uspješno istražuje i privredno društvo „Rakita eksplorejšn", koje su osnovale kanadska kompanija „Rezervoar kapital korporejšn" i američka „Friport-Mekmoran eksplorejšn", jedna od najvećih svjetskih rudarskih kompanija.
"Oni su postigli veoma značajne rezultate na području Brestovca kod Bora. Prema nezvaničnim saznanjima, radi se o vrijednom pronalasku koji se, po riječima istraživača, 'događa jednom u sto godina'. Detaljnije informacije dobićemo u Godišnjem izvještaju", kaže Bačević.
On je upravo na osnovu ovih rezultata, tokom obilježavanja Dana rudara 6. avgusta, saopštio da novootkrivene znatne rezerve ruda zlata i bakra „ulivaju nadu i vjeru da je Srbija na najboljem putu da se pokrene preko rudarstva i zaposli znatan broj ljudi".
Naime, zlato je „valuta straha" u vremenima krize, kakva je ova koja od 2008. trese svijet. Žuti metal je jedina sigurna moneta koja u posljednja dva vijeka ne gubi vrijednost ni kada padaju vlade, ni kada se zatvaraju fabrike, ni kada hara inflacija. Naprotiv, cijena zlata tokom krize vrtoglavo raste. Od početka globalne recesije potražnja za ovim plemenitim metalom skočila je 64 odsto, a njegova cijena probila je granicu snova od 1.000 dolara za uncu čistog zlata.
Upravo zbog toga na 37 istražnih prostora u okviru Timočkog magmatskog kompleksa i jugoistočne Srbije geološki timovi grozničavo traže zlato i druge plemenite metale.
(MONDO)