Svjetski poznati naučnici tvrde da su izumi Mata Marovića revolucionarni, dok mu je ministar rekao da bi "Nijemci to već napravili da je tako dobro".
Poznatog tivatskog naučnika i izumitelja, diplomiranog mašinskog inženjera Mata Marovića posjetile su njegove kolege, ugledni hrvatski, odnosno mađarsko-srpski naučnici svjetskog glasa, fizičar dr Davor Pavuna i dr Laszlo Foro.
Njima je Marović predstavio svoja dva najnovija patenta koji su minulih mjeseci izazvali i ogromno interesovanje u stručnim krugovima.
Riječ je o koncentričnoj rotacionoj pumpi i četvorotaktnom rotacionom motoru.
Marovićeva koncentrična rotaciona pumpa radi kao beskonačni klip koji sa jedne strane potiskuje konstantnu količinu fluida, a sa druge istovremeno usisava istu količinu fluida, postiže najveće pristiske, jedina na svijetu ima "ravnomernu karakteristiku dobave" i ima 200 odsto stepen iskoristivosti radnog prostora što je daleko više od najboljih dosadašnjih pumpi kojima je taj koeficijent 30 posto.
Marovićev četvorotaktni rotacioni motor nema ništa zajedničkog sa jedinim do sada kontruisanim tzv. Wankel rotacionim motorom i kako tivatski izumitelj kaže, pruža brojne prednosti nad klasičnim klipnim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem koji se u osnovi, nisu nimalo promijenili već više od 100 godina.
"Moj motor je tiši, ima veći stepen iskoristivosti i korisnosti, manju težinu po jedinici snage i može koristiti različite vrste goriva, od tečnih, preko obnovljivih poput alkohola ili bio-dizela, do ugljenje prašine", rekao je Marović prezentujući nalaz stručnjaka katedre za mašinstvo Sveučilišta u Splitu koji su izračunali da bi Marovićev motor sa promerom rotacionog dela od samo 200 milimetara, proizvodio čak 400 konjskih snaga.
Stručnjaci su procijenili da je idejni koncept motora tivatskog inženjera ima "iskoristivost veću od bilo kog drugog motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na svijetu", te da ukoliko se razvije i uđe u proizvodnju može "donijeti revoluciju u mašinogradnji i potencijalno označiti nestanak klipnih motora".
Marović međutim navodi, da vlast Crne Gore nema razumevanja za njegove izume za koje se interesuju svjetske kompanije.
"Kada sam im sve ovo prezentirao, jedan od naših ministara mi je rekao da ne može vjerovati da je sve ovo toliko dobro, a da to Nijemci već nisu izmislili i napravili", istakao je Marović.
Prema ocjeni stručnjaka Instituta "Ruđer Bošković" iz Zagreba, Fakulteta strojarstva iz Zagreba i Fakulteta strojarstva iz Splita riječ je o revolucionarnim izumima, a podršku Maroviću već daje i čitav tim hrvatskih i stručnjaka iz Crne Gore koji veruju u to da je tivatski inženjer našao sjajna rješenja koja mogu unijeti pravu revoluciju u mašinogradnju i industriju uopšte.
Hrvatski naučnik dr Davor Pavuna, koji već skoro 30 godina radi u Lozani u Švajcarskoj kao profesor fizike, hemije kondenzirane materije, te mikro i opto elektronike i koji je član savetničkog tima za energetiku predsjednika SAD Baraka Obame Marovića je nazvao "jednim od planetarno najboljih inženjera".
Dr Lasl Foro, Subotičain sa Instituta za fiziku kondenzovane materije Federalnog politehničkog univerziteta u Lozani, jedan od najboljih svjetskih stručnjaka za kvantnu, matematičku i nanofizku, nije krio oduševljenje Marovićevim projektima.
Foro je dodao da je impressioniran i profesionalnom biografijom Marovića koji je konstruisao i do sada najbolju svjetsku protivgradnu raketu koju su nekada proizvodili tivatski Arsenal odnosno podgorička fabrika "19. Decembar".
Svojevremeno je samo oblast Baranje koja je branjena Marovićevom raketom ostala pošteđena od grada koji je istovremeno opustošio sve druge poljoprivredne površine od Švajcarske i Italije, preko Jugoslavije i Mađarske do Rumunije, a bio je i ugovoren izvoz pola miliona komada te rakete na evropsko trište po cijeni od 550 dolara po komadu, što su osujetila politička dešavanja i lični progon koji je Marović doživio prije tridesetak godina, prvo u Tivtu, a kasnije i u Titogradu.
"Nevjerovatno je da je ovaj čovjek još prije 30 godina napravio do sada neprevaziđenu protivgradnu raketu i ja ću odmah po tom pitanju pokušati da nešto napravim u Ministarstvu nauke u Srbiji čiji sam savjetnik jer njima pod hitno treba efikasna protivgradna zaštita poljoprivrednih površina", kazao je dr Foro, koji je porijeklom iz Subotice, pišu "Vijesti".
(MONDO)