"Ideja o velikoj Albaniji - jeftin populizam"

Oliver Ivanović, bivši državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo je na skupu o budućnosti odnosa Beograda, Prištine i Tirane koji je organizaovao Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCBP) rekao da će su građani Kosova "ophrvani problemom kako preživjeti sa platom od 200 evra i zato će se sve manje baviti temom ujedinjene Albanije".

Ivanović je na predstojećim izborima na KiM nosilac izborne liste "Građanske inicijative Srbija, demokratija, pravda".

Učesnici skupa su naglasili da je moguć veći izvoz proizvoda iz Srbije na tržište Albanije i da bi privredni interesi mogli da premoste međusobne istorijske razlike i političke prepreke.

Ivanović je naveo da srpski izvoz u Albaniju iznosi oko 180 miliona dolara godišnje, što je ocijenio kao "katastrofalno malo".

Poslanik Liberalno-demokratske stranke u Skupštini Srbije Zoran Ostojić rekao je da će završtak auto-puta Priština-Tirana i izgradnja puta od Srbije do Crne Gore još približiti Albaniju i Srbiju.

"Oni koji nemaju mnogo para, moći će za koju godinu da ljetuju u Albaniji", rekao je Ostojić.

Ivanović je još ocijenio da SAD nemaju strateške interese na Balkanu, dok EU postaje sve značajniji faktor.

On je međutim rekao da će SAD, u vojnom i političkom smislu, biti vrlo značajan činilac koji će svoje aktivnosti koordinisati sa interesima EU da bi se region stabilizovao.

Velike članice EU zainteresovane su za stabilizaciju i zbog velikog broja izbjeglica s Balkana koje, neintegrisane u zapadna društva, predstavljaju veliko bezbjednosno pitanje, dodao je Ivanović.

"Jeftinije im je da ulože u Zapadni Balkan, nego da im dođu izbjeglice", rekao je Ivanović.

Učesnici skupa su ocijenili da i građani Srbije, i političari još "robuju" stereotipima o Albancima, dok Albanci na Kosovu i u Albaniji daleko više znaju o Srbiji, nego Srbi o Albancima.

Kako je ocijenio docent na Fakultetu političkih nauka Filip Ejdus, razlog nezainteresovanosti javnosti Srbije za Albaniju je "viševekovni arogantan odnos prema Albaniji" kao "provinciji u kojoj nema civilizacijskih elemenata kulture i državnosti".

Predstavljajući prve rezultate istraživanje o izvještavanju medija u Srbiji o Albaniji 2011. i 2012. godine, Ejdus je rekao da je više negativnih, nego pozitivno intoniranih tekstova.

U člancima sa negativnom konotacijom, govori se o "stvaranju velike Albanije", o trgovini ljduskim organima i o kriminalu u Albaniji.

Teme tekstova sa pozitivnom konotacijom su multikonfesionalni karakter Albanije, evropske integracije, kao i ženidbe Srba Albankama.

(Beta)