Granica između Makedonije i Kosova danas je ozvaničena po cijeloj dužini, saopštilo je makedonsko Ministarstvo spoljnih poslova.
"Do cjelokupnog zaokruživanja terenskih aktivnosti Komisije za obilježavanje granice ostalo je još da bude postavljeno posljednjih 50 graničnih stubova u trećem sektoru. Imajući u vidu dosadašnju dinamiku, očekuje se da će postavljanje svih stubova biti završeno do kraja mjeseca", ističe se u saopštenju.
Nakon terenske demarkacije uslijediće takozvano čišćenje terena, a potom i avionsko snimanje.
Mješovita Komisija za demarkaciju juče je u Ohridu potpisala zajedničke zapisnike za postavljanje glavnih graničnih stubova.
Predstavnici Skoplja i Prištine su prije nekoliko mjeseci pod međunarodnom kontrolom počeli demarkaciju granice između Makedonije i Srbije u dijelu ka Kosmetu.
U demarkaciji nisu učestvovali predstavnici Srbije, te je Beograd uputio protestnu notu makedonskim vlastima.
Demarkacija je bila jedan od elemenata plana međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija koji nije usvojen u Savjetu beozbjednosti UN i koji Srbija odbija.
Predstavnici dijela komisije, koju su oformile privremene institucije samouprave u Prištini, na početku demarkacije istakli su da se ona vrši na osnovu podataka iz 1974. godine, a ne prema Sporazumu Makedonije i SR Jugoslavije iz 2001. godine.
Vlasti u Skoplju su početkom oktobra priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosmeta zbog čega je Srbija zatražila od makedonskog ambasadora da napusti Beograd u roku od 48 časova.
Problem demarkacije granice između Makedonije i Srbije u dijelu prema Kosmetu datira još od 2001. godine, kada je komisijama iz Skoplja i Beograda bio onemogućen pristup tom dijelu granične linije.
Srbija i Makedonija potpisale su 2001. međunarodno verifikovan Sporazum o razgraničenju, ali je na osnovu njega bila završena samo terenska demarkacija granine linije na potezu od tromeđne tačke sa Bugarskom na istoku do administrativne linije sa Kosmetom.
Bivši predsjednik privremene vlade u Prištini Agim Čeku osporio je 2006. godine validnost Sporazuma, ističući da "Kosovo ostaje bez 1 800 hektara obradive zemlje".
Priština je 27. marta ove godine zvanično saopštila da je formirala Komisiju za demarkaciju granične linije sa Makedonijom, koja ima namjeru da ovo pitanje riješi "polazeći od rešenja koja su ponuđena u predlogu Martija Ahtisarija".
Makedonski šef diplomatije Antonio Milošoski izjavio je 31. marta da su pripreme za obilježavanje granice sa Kosovom u finalnoj fazi, kao i formiranje zajedničke komisije.
Zvanični Beograd odmah je reagovao i MIP-u Makedonije uručena je protestna nota u kojoj se ističe da je Skoplje "učinilo akt suprotan međunarodnim normama i odredbama bilateralnog Ugovora o protezanju i opisu državne granice iz 2001. time što se odlučilo da započne demarkaciju granične linije sa predstavnicima Prištine, koji nemaju legitimitet i nisu ovlašćeni za ovakve aktivnosti".
Makedonija je tu notu ocijenila "neprihvatljivom", istakavši da je njeno "legitimno pravo da izvrši obilježavanje granice sa susjedima, što je u ovom slučaju precizno navedeno u planu Martija Ahtisarija, koji je prihvatila međunarodna zajednica".
Delegacija Makedonije je 18. aprila potpisala sa predstavnicima Prištine Protokol, zasnovan na Ahtisarijevom planu, prema kome obilježavanje granice treba da bude završeno za godinu dana.
Makedonski MIP je tada saopštio da je "neprihvatljivo da Republika Srbija bude uključena u demarkaciju makedonske granice prema Kosovu".
(Srna)