Odlaže se izbor novog patrijarha?

Dekan Bogoslovskog fakulteta i poznavalac Crkve profešor Pribislav Simić , uprkos većinskom očekivanju vladika da SPC uskoro dobije novog poglavara, može dogoditi da na Saboru 11. novembra čak ne bude usvojena molba patrijarha. Razlog bi bila sumnja u patrijarhovu molbu koju sada neke od vladika ispoljavaju.

"Nikome ne ide u prilog da se sada izabere patrijarh, čak ni samim kandidatima, jer niko od njih nije siguran. Voljeli bi da dobiju mali tajm-aut i očekujem da izbor novog patrijarha bude malo odložen. Sabor je zakazan prije nego što je sadašnji patrijarh podnio ostavku. Zato Sabor ne mora biti izborni, a kako je u Ustavu predviđeno da se patrijarh mora izabrati u roku od tri mjeseca, ima vremena", kaže profesor Simić za "Blic".

U slučaju odlaganja izbora moglo bi doći do promjene pravila izbora patrijarha i povratka izbornog sabora koji je postojao stotinama godina, a koji je ukinut pred Germanovu smrt.

Naime, u dopunama Ustava SPC tada je promijenjen način izbora patrijarha. Sabor je prije izbora sadašnjeg patrijarha donio odluku da tu odredbu Ustava stavi van snage i propisao da arhijereji biraju trojicu, a da se ime patrijarha izvlači iz šešira. Mogućnost izvlačenja iz šešira propisana je i u Ustavu SPC, ali samo za slučaj da nijedan od tri kandidata ne dobije apsolutnu većinu, a druga dvojica dobiju poðednak broj glasova. Tada se svima u izbornom saboru daju ceduljice na kojima pišu ime kandidata. Tako se bira u Rusiji i Rumuniji, a čak ni u vrijeme komunizma nije ukidan taj način izbora patrijarha.

"U slučaju da Sabor usvoji odluku da ponovo stupi na snagu odredba Ustava koja propisuje ovakav izbor patrijarha, novi poglavar SPC bio bi biran na skupu od oko stotinak crkvenih velikodostojnika. Sada pravo da bira ima 45 vladika. Takođe poglavar bi se birao glasanjem i za njegov izbor bila bi potrebna apsolutna većina prisutnih, a izvlačenje iz šešira bi potpuno bilo izbačeno kao mogućnost", kaže profesor Simić i naglašava da bi trebalo ponovo poštovati izbor patrijarha kakav propisuje Ustav SPC.

U tom slučaju patrijarha bi birao izborni sabor koji bi činili dekan Bogoslovskog fakulteta, rektori bogoslovija, članovi patrijaršijskog upravnog odbora i igumani manastira.

"U vrijeme kad je taj način izbora promijenjen bile su komunističke vlasti koje su direktno uticale na izbore. Međutim, tih razloga više nema. Sada više valjda niko ne bi hapsio igumana Dečana kao što se to dogodilo igumanu Makariju. Smjestili su ga u zatvor kad je došao u Beograd na izborni sabor 1969. godine", kaže Simić.

Patrijarh German je imao 90 godina kada je umro, a i sadašnji patrijarh je već izabran kao jako star, u 76. godini, i praktično je svega nekoliko godina mogao raditi. Kada je German izabran za patrijarha, komentari u novinama su bili da se ljudi u šezdesetim godinama većinom spremaju za penziju, a eto, on je izabran za poglavara. To je bio komentar na mjestu, smatra profesor Simić. Nadležnosti patrijarha su takve da zahtijevaju čovjeka sa punom radnom sposobnošću. Po Ustavu SPC on nema ograničenja.

Poslije mnogobrojnih poziva vjerskih analitičara i stava pojedinaca u Crkvi da je potrebno da se državni vrh izjasni i kaže šta misli o izboru novog poglavara SPC, "Blic" je zatražio komentar od predsjednika Srbije Borisa Tadića. U kabinetu je rečeno da se predsjednik ne miješa u unutrašnje stvari nijedne vjerske zajednice.

"Država je uvijek bila zainteresovana za to ko će biti poglavar Crkve i ne vjerujem da iole ozbiljna država može biti nezainteresovana za poglavara. Lako je naći izgovor u tome da je država sekularna. Međutim, taj izgovor nije validan i lično mislim da je takav odgovor neodgovoran", smatra Simić.

(MONDO)