Prije proglašenja nove države, zvanični Beograd nije bio član Konvencije o genocide.
Zastupnici Srbije tvrdili su danas pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu da vlasti u Beogradu ne mogu biti smatrane odgovornim za zločine počinjene u Hrvatskoj prije proglašenja SR Jugoslavije, u aprilu 1992.
Prije proglašenja nove države, zvanični Beograd nije bio član Konvencije o genocidu, koja se, stoga, ne može primijeniti na zločine tokom rata u Hrvatskoj 1991, argumentovali su predstavnici Srbije Andreas Cimerman i Kristijan Tams.
Hrvatska tužba protiv Srbije zbog genocida koji je navodno počinjen nad Hrvatima, tokom sukoba u toj republici 1991, predstavlja praktično poziv sudu da retroaktivno primijeni Konvenciju o genocidu na srpske vlasti, iako one u to vrijeme nisu bile članice konvencije.
Retroaktivna primjena konvencije nije dozvoljena, argumentovali su, u ime Srbije, njemački profesori.
Podsjećajući da je sam Međunarodni sud pravde 2008. utvrdio da je SRJ postala članica Konvencije o genocidu 27. aprila 1992, Cimerman je naznačio da su "svi zločini" iz tužbe Hrvatske "počinjeni prije nego što je Srbija bila obavezana" Konvencijom.
To je, po Cimermanu, 2006. potvrdio i tadašnji glavni pravni zastupnik Hrvatske Ivan Šimonović u razgovoru sa zvaničnicima ambasade SAD u Zagrebu, prema američkoj diplomatskoj depeši, objavljenoj na Vikiliksu.
"Ukoliko bi sud prihvatio nadležnost od 27. aprila 1992, dana proglašenja SRJ, to bi značilo da bi najgori zločini počinjeni na teritoriji Hrvatske (na primjer u Vukovaru) ne bi bili uzeti u razmatranje, što bi znatno oslabilo hrvatsku tužbu", rekao je tada, po depeši, Šimonović.
Cimerman je iz iste depeše citirao Šimonovićevo objašnjenje zašto je Hrvatska tužbu protiv Srbije podnela tek 1999. godine, za razliku od BiH koja je to učinila već 1993.
"Hrvatska je tužbu podnijela 1999. nakon što ju je jedan američki advokat uvjerio da će optužba protiv Srbije i Crne Gore za genocid na teritoriji Hrvatske paralisati procese protiv Hrvata pred Haškim tribunalom", kazao je Šimonović američkim diplomatama, po istom izvoru.
Ponavljajući da se Konvencija o genocidu "ne može primjenjivati retroaktivno", zastupnik Tams ocijenio je da Hrvatska tužbom nastoji da "prebaci odgovornost vlasti SFRJ na Srbiju".
Tams je ukazao da Konvencija o genocidu nije stvorena da bi retroaktivnom primjenom "regulisala prošlost", uključujući holokaust iz Drugog svjetskog rata, već da bi genocid "spriječila u budućnosti".
Ukoliko bi se prihvatila retroaktivnost, po srpskom predstavniku, Konvencija o genocidu - koja je usvojena u decembru 1948, a stupila nasnagu 1951. - mogla bi se primjenjivati ne samo na Drugi, već i na Prvi svjetski rat i druge sukobe.
Da li bi, u tom slučaju, da ne postoji vremensko ograničenje, Njemačka 1955. ratifikovala Konvenciju o genocidu? "Da li bi to učinile druge države odgovorne za zlodjela u prošlosti, za koja je - s pravom ili ne - rečeno da su predstavljala genocid?", upitao je njemački profesor.
Srbija će sutra nastaviti da odgovara na tužbu Hrvatske, a započeće i izlaganje o svojoj kontratužbi da su vlasti u Zagrebu počinile genocid nad Srbima iz Kninske krajine, tokom operacije Oluja, u ljeto 1995.
Druga runda razmjene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila. Hrvatska je tužbu zbog navodnog genocida protiv tadašnje SRJ podnela u julu 1999, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010. Međunarodni sud pravde se u novembru 2008. oglasio nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije, poslije rasprave kojoj je srpski pravni tim tu nadležnost osporavao.
U tužbi protiv Srbije, Hrvatska tvrdi da je zvanični Beograd odgovoran za "etničko čišćenje" hrvatskih građana kao "oblik genocida" zato što je "direktno kontrolisao aktivnosti svojih oružanih snaga, obavještajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriji Hrvatske, u regionu Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije".
Veliki broj građana Hrvatske je, navodi se u tužbi, prognan, ubijen, mučen ili nezakonito zatvoren, a uništeno je i mnogo imovine. U prvoj verziji tužbe, Hrvatska je SRJ krivila i za egzodus Srba tokom i poslije operacije Oluja u avgustu 1995, ali je taj navod kasnije povukla.
Zvanični Zagreb je tužbom zatražio da Međunarodni sud pravde proglasi Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži joj da kazni sve počinioce i Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati joj ratnu štetu u iznosu koji bi utvrdio sud.
U kontratužbi, Srbija tvrdi da su hrvatske vlasti počinile genocid tokom operacije Oluja, u namjeri da potpuno ili djelimično unište krajiške Srbe kao etničku grupu.
Genocid je, kako se navodi u kontratužbi Srbije, počinjen ubistvima i nanošenjem ozbiljnih fizičkih i psihičkih povreda pripadnicimasrpske zajednice, te hotimičnim stavljanjem Srba kao nacionalne grupe u situaciju smišljenu na njeno djelimično fizičko uništenje.
Alternativno, Srbija je od suda zatražila da Hrvatsku proglasi odgovornom za zavjeru za počinjenje genocida ili za to što je propustila i propušta da genocid spriječi i kazni.
(Beta, Foto: Beta/AP, Jiri Buller)