U Gradišci je u prisustvu predsjednika RS Milorada Dodika, obilježeno 19 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije.
U Gradišci je danas, u prisustvu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, obilježeno 19 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije parastosom u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, polaganjem vijenaca i prisluživanjem svijeća na spomen-ploču, te spuštanjem vijenaca i cvijeća sa sredine mosta u rijeku Savu.
Dodik je tom prilikom poručio da će 1. maj ostati zapisan u genima Srba u narednim pokolenjima. "Postoji generalna opstrukcija od Hrvatske da istina i pravda ne izađu na vidjelo. Srpski narod je danas rasut u nekoliko država i mora da se integriše kako bi opstao. Srbi moraju imati pravo na život, pravo na pravdu, pravo na istinu", rekao je predsjednik Srpske.
Obraćajujući se na trgu ispred hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci, Dodik je ukazao da Srbi iz Hrvatske nisu u mogućnosti da ostvare elementarna prava - na imovinu, istinu, na odavanje počasti svojim mrtvima po Hrvatskoj.
"Hrvatska je ušla u EU, a nije riješila pitanje prognanih Srba. U Hrvatskoj se još vodi borba protiv prava jednog naroda", istakao je Dodik.
Među nekoliko stotina Srba izbjeglih iz Zapadne Slavonije, današnjem činu prisustvovao je i Mile Ljubičić iz požeškog sela Kukunjevac.
"Moje selo je opustošeno. Od nekadašnjih hiljadu stanovnika u Kukunjevcu, danas živi 30 staraca, selo je pusto i zaraslo u korov. Hrvatska strana ništa ne preduzima da se ognjišta obnavljaju i da se narod vraća. Na drugoj strani, Srpska nam je dala utočište i zbog toga smo veoma zahvalni", rekao je Ljubičić.
Vijence i cvijeće u rijeku Savu danas su, osim predsjednika Dodika, spustile i brojne delegacije i rodbina nastradalih, među kojima delegacija Narodne skupštine Srbije, delegacija Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas", Udruženja prognanih Srba "Suza" i mnogi drugi.
Ni 19 godina nakon zločinačke operacije hrvatske vojske i policije nazvane "Bljesak", kada je ubijeno 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro djece, još niko od hrvatskih nalogodavaca nije odgovarao za ovaj strašni zločin.
Za manje od 36 časova 1. i 2. maja 1995. godine iz Zapadne Slavonije je preko savskog mosta, nazvanog simbolično "Most spasa", protjerano 30.000 Srba.
U Zapadnoj Slavoniji do 1991. godine živjelo je više od 128.000 Srba, da bi popisom iz 2001. godine bilo ustanovljeno da je u ovom području ostalo tek 26.000 Srba.
Danas u Zapadnoj slavoniji živi petnaestak hiljada Srba, a osim Republike Srpske, prognani Srbi našli su utočište u Srbiji, Australiji, Americi i zapadnoevropskim zemljama.
Tokom dvodnevne operacije "Bljesak", koja je počela 1. maja 1995. godine oko pet sati ujutro artiljerijskim napadom na Pakrac, hrvatska vojska preuzela je kontrolu nad zapadnom Slavonijom.
U akciji Bljesak stradao je veliki broj srpskih civila, a oko 30.000 njih je napustilo to područje.
Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), koji je predstavljen 24. jula 2003, u akciji "Bljesak" pripadnici hrvatske vojske ubili su ukupno 83 srpska civila. Od tog broja, njih 30 ubijeno je u napadima na izbjegličke kolone, a 53 osobe su ubijene u svojim kućama.
Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra Veritas iz aprila 2003, prvih dana maja 1995. ubijeno je ili nestalo 283 Srba iz zapadne Slavonije.
Dan po otpočinjanju akcije Bljesak bivši predsjednik RSK Milan Martić naredio je raketiranje Zagreba koje je trajalo dva dana, zbog čega je kasnije optužen pred Haškim sudom i osuđen na 35 godina zatvora.
Snage bivše RSK ispalile su na grad 23 projektila i tada je poginulo šest ljudi, a 176 osoba je ranjeno.
Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji Bljesak i Oluja Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana (preminuo 1999).
U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika GS Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija Medački džep, "Bljesak" i "Oluja".
Haški istražitelji su, takođe, saslušali više osumnjičenih hrvatskih oficira, ali protiv njih nisu podignute optužnice.
U julu 2005. Tužilaštvo je primilo prijavu protiv generala Mladena Kruljca, zbog ratnog zločina u zapadnoj Slavoniji u vrijeme operacije Bljesak. Ta prijava proslijeđena je i nadležnom tužilaštvu u Slavonskom Brodu, ali protiv njega nikada nije podignuta optužnica.
Mjesec dana kasnije, povodom 10. godišnjice akcije "Oluja", kojom su hrvatske snage povratile kontrolu nad Kninskom krajinom, tadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić unaprijedio je Kruljca u čin general-pukovnika.
U julu 2010. na mjesnom groblju u selu Medari u blizini Nove Gradiške u zapadnoj Slavoniji, ekshumirano je 28 tijela, među njima i djece, iz zajedničke grobnice nastale tokom akcije "Bljesak". U maju 2011. ekshumirano je 48 Srba ubijenih i toj akciji na mjesnom groblju u selu Vrboljani, a godinu dana kasnije u opštini Novska još 28 tijela.
Dokumentaciono-informativni centar Veritas je saopštio, u novembru 2011, da je u Zagrebu identifikovano 14 posmrtnih ostataka Srba koji su poginuli u akciji hrvatske vojske i policije "Bljesak".
Komisija za nestalih Vlade Srbije je saopštila da su na grobljima u Merdarima, Okućanima i Vrbovljanima do sada ekshumirani posmrtni ostaci 110 žrtava te vojno-policijske akcije.
U novembru prošle godine ta komisija je saopštila da su na Gradskom groblju u Novskoj, u Zapadnoj Slavoniji, nadležni organi Hrvatske ekshumirali posmrtne ostatke još šest žrtava u vojnoj i policijskoj akciji "Bljesak".
U maju 2013. Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je saopštilo da tijesno sarađuje sa Tužilaštvom Hrvatske na rasvjetljavanju ubistva 21 srpskog civila prvog dana akcije "Bljesak".
(MONDO, Foto: screenshot,YouTube)