Njemačka vlada navodno je zabrinuta zbog širenja uticaja Rusije na zapadni Balkan, ali nema adekvatan odgovor na tu politiku, piše "Der Spiegel". S druge strane, "Blic" piše da njemački privrednici žele da preko Srbije izvoze u Rusiju.
Kad se radi o Srbiji, njemačka vlada smatra da Rusija kroz tijesnu vojnu saradnju i isporuku gasa pokušava Srbiju čvrsto vezati uz sebe.
"Putinov je cilj izložiti zemlje zapadnog Balkana tolikom pritisku koji će dovesti do toga da one ili odustanu od članstva u EU, ili da tamo kroz njih šire proruski uticaj", prenose "Nezavisne novine" pisanje njemačkog lista.
Elmar Brok, evropski parlamentarac, član vladajuće Hrišćansko-demokratske unije iz Njemačke, za "Der Spiegel" ocjenjuje da se radi o strateški osmišljenom potezu Rusije kako bi na te zemlje izvršila ekonomski pritisak. List piše da je ruska politika prema Srbiji jako slična politici prema BiH, citirajući Kristijana Šmita, ministra poljoprivrede, koji je nedavno boravio u BiH po nalogu Angele Merkel, njemačkog saveznog kancelara.
"Po svemu sudeći Rusija pokušava kroz entitet RS proširiti uticaj na cijelu BiH. To otežava i put Srbije prema EU", ocijenio je on za "Der Spiegel".
List dalje piše da Njemačka teško pronalazi odgovor na rusku politiku za Balkanu.
Kako je pojasnio Mihael Rot, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke, ta zemlja ne može ući u takmičenje sa Rusijom u vezi sa zapadnim Balkanom. Umjesto toga, kako je rekao, zemljama zapadnog Balkana treba pojasniti da je članstvo u EU u njihovom interesu.
Inače, žučne rasprave zbog ruske politike prema zapadnom Balkanu i BiH traju otkad je prošlog utorka Vitalij Čurkin, ambasador Rusije u Savjetu bezbjednosti UN-a, odbio da podrži produženje Misije EUFOR-a u BiH, uzdržavši se od glasanja.
Njemački i zapadni mediji tvrde da je cilj blokirati ulazak BiH u EU, dok je Petar Ivancov, ambasador Rusije u BiH, "Nezavisnim" nedavno rekao da Rusija nije protiv EUFOR-a niti ulaska BiH u EU, već da je protiv ulaska u NATO jer, kako je rekao, o tome ne postoji saglasnost tri konstitutivna naroda.
Njemački biznis, ipak hoće u Rusiju preko Srbije?
Za razliku od zvaničnog Berlina, koji nastoji da se Beograd odredi prema Moskvi, njemački privrednici ne žele da Srbija uvodi sankcije Rusiji. Naprotiv, oni bi da preko Srbije izvoze na rusko tržište, piše današnji "Blic".
Kako saznaje "Blic" iz više izvora, poslovni ljudi iz Njemačke namjeravaju da kupuju preduzeća na srpskom tržištu i da, koristeći dobre odnose Beograda i Moskve, naprave prodor prema Rusiji, koja im postaje sve zatvorenije zbog sankcija EU.
Ovaj stav njemačke privrede provejavao je juče tokom cjelodnevnog boravka njihove delegacije u Beogradu, u pratnji vicekancelara Zigmara Gabrijela.
"Od Srbije u Berlinu niko ne očekuje da uvodi sankcije Rusiji. Njemačka privreda je bila oštra kada su političari donosili odluku o sankcijama i smatraju da sa Rusijom treba tražiti dijalog. Upravo zbog činjenice da Beograd ima dobre odnose s Moskvom, Nijemci vide razlog za investiranje i dolazak u Srbiju", prenosi za "Blic" jedan od učesnika jučerašnjeg biznis foruma.
Njemačka vlada, ipak, ima niz sugestija koje redovno prenosi srpskim političarima. Pored postepenog usaglašavanja sa spoljnom politikom EU, glavna sugestija je da se domaće kompanije ne prodaju Rusima, posebno ne bez tendera. Tu je i zvaničan zahtev Brisela za uvođenje trećeg partnera u gasni aranžman s Rusima.
Prema saznanjima "Blica" Zigmar Gabrijel, lider Socijaldemokratske partije, je na sastancima iza zatvorenih vrata naveo da je "šansa Srbije da privuče investitore upravo u njenom geopolitičkom položaju".
Premijer Srbije Aleksandar Vučić je potvrdio da je i u razgovorima u četiri oka tema bila Rusija.
"Naš strateški cilj je put u EU i ne idemo ni u kakve druge saveze, ali se ne stidimo ni da kažemo da imamo dobre odnose s Rusijom. Srbija nikog ne laže i istu stvar govorimo i u Beogradu, i u Berlinu i u Moskvi", rekao je Vučić.
Vučić je istakao da se radi na tome da u Srbiju investira najveći njemački proizvođač mesa "Klemens Tenis", ali i na saradnji u IT i automobilskom sektoru.
