Pred 15 sudija koji će odlučivati o legalnosti nezavisnosti Kosova, osam iz zemalja koje su priznale Kosovo.
Međunarodni sud pravde u Hagu počeće u utorak proces u kojem bi 15 sudija trebalo da odluči da li je nezavisnost Kosova i Metohije u skladu s međunarodnim pravom.
"Da li je jednoglasno proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu s međunarodnim pravom", glasi pitanje koje je Međunarodnom sudu pravde u oktobru prošle godine, usvojivši rezoluciju na zahtjev Srbije, postavila Generalna skupština UN.
Svoje odgovore na to pitanje najvišem sudu UN ponudiće, od 1. do 11. decembra, predstavnici 28 država i vlasti u Prištini koje su u februaru prošle godine jednostrano proglasile nezavisnost Kosova. Za učešće u raspravi prijavilo se 30 zemalja, ali su u međuvremenu odustali Bahrein i Laos.
Međunarodni sud pravde će, pošto sasluša usmene argumente, donijeti savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće za države. Za donošenje savjetodavnog mišljenja ne postoje rokovi, a u praksi odlučivanje traje mjesecima.
Po mišljenju šefa srpske diplomatije Vuka Jeremića, riječ je o "najvećem procesu u istoriji" tog suda i "jednoj od najvažnijih bitaka u pravnoj i diplomatskoj borbi za Kosovo".
Uoči odlaska u Hag, Jeremić je istakao da će ovo biti jedna od najvažnijih bitaka "u našoj pravnoj i diplomatskoj borbi za Kosovo": "Ta borba će biti duga i teška, ali na našoj strani su međunarodno pravo i pravda. Ja vjerujem da ukoliko budemo mudri, staloženi i što je najavažnije istrajni, da ćemo na kraju ipak odneti pobjedu."
Od ukupno 15 sudija, njih osam potiče iz država koje su tokom prethodne dvije godine priznale Kosovo kao nezavisnu državu.
Na čelu sudskog vijeća je predsjednik MSP Hisaši Ovada iz Japana, koji je priznao nezavisnost Kosova. Osim njega, sudije delegirane iz država koje su odobrile potez Prištine su Amerikanac Tomas Burgental, Avna Šavkata al Kasavneha iz Jordana, Francuz Roni Abraham, Nijemac Bruno Sima, Novozelanđanin Kenet Kit, Abdul G. Koroma iz Siera Leone, kao i Kristofer Džon Grinvud iz Velike Britanije koja je 18. februara 2008. priznala nezavisnost Kosova, dan pošto su vlasti u Prištini proglasile secesiju južne srpske pokrajine.
Iz država koje nisu priznale kosovsku nezavisnost potiču Rus Leonid Skotnikov, Kinez Ši Joujong, Marokanac Muhamed Benuna, Slovak Peter Tomka, Brazilac Antonio Avgusto Kansado Trinidade, kao i Abdulkavi Ahmed Jusuf iz Somalije.
Iz Međunarodnog suda pravde poručuju da će, iako sudije potiču iz različitih okruženja i da može biti različitih pogleda na to pitanje, konačan stav biti stav suda u cjelini. Odluke i savjetodavna mišljenja donose se većinom glasova, a u slučaju podjednake podjele mišljenja, odluka predsjednika vijeća je odlučujuća. Sudije mogu dati i zasebna mišljenja u suprotnosti sa ostalima.
Sudije MSP bira Generalna skupština UN prostom većinom glasova, odnosno 97, ali izbor mora da potvrdi bar osam članica Savjeta bezbjednosti UN. Sudije se biraju za mandat od devet godina i mogu da budu ponovo birane. Izbori se održavaju svake treće godine.
Od 1960. svaka od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti (Francuska, Kina, Rusija, SAD i Velika Britanija) uvijek su imale sudiju u MSP. Izuzetak je bila Kina, koja nije imala svog sudiju u tom sudu od 1967. do 1985, zato što nije predlagala kandidata.
Prvog dana rasprave, 1. decembra, argumente u haškoj Palati mira izložiće pravni zastupnici Srbije i vlasti u Prištini. Sud je stranama odredio po tri sata za obrazlaganje stavova.
Stav Srbije da je jednoglasno proglašenje nezavisnosti Kosovo nelegalno i protivno međunarodnom pravu pred Sudom će obrazložiti šef delegacije Dušan Bataković, ambasador u Francuskoj.
Sudijama će se obratiti i zamjenik šefa delegacije Saša Obradović, kao i eksperti za međunarodno pravo Malkolm Šo iz Velike Britanije, Marsel Koen iz Švajcarske i Andreas Cimerman iz Njemačke.
Delegaciju Prištine predvodiće ministar spoljnih poslova Skender Hiseni, a pravne argumente u korist nezavisnosti Kosova izložiće britanski advokat Majkl Vud.
(agencije/MONDO)