Josipović: Srbi treba da prihvate ruku prijateljstva

On je u intervjuu FoNetu naglasio da mu je žao što predsjednik Srbije Boris Tadić neće prisustvovati njegovoj inauguraciji, ali je istakao da je Beograd "prevažan partner" za Zagreb.

"Meni je žao što predsjednik Tadić ne dolazi. Mislim da je to jedna propuštena prilika da što prije započnemo dijalog", ocijenio je Josipović.

S druge strane, napomenuo je on, "moram priznati da to ne shvatam kao rezultat neprijateljstva ni prema Hrvatskoj, niti prema meni lično".

"To je dio neke politike koju Srbija sprovodi, za koju", rekao je Josipović, "nisam siguran da je baš racionalna i da će dati neki rezultat".

"Ali, to je stvar Srbije i ja u to ne bih htio da se miješam, samo mi je žao što je propuštena, čini mi se, jedna dobra prilika za otvaranje dijaloga", ocijenio je Josipović.

Upitan o susretu sa Tadićem, Josipović je ocijenio da je svejedno je ko će povući prvi potez i uputiti poziv na sastanak, za koji bi trebalo naći neki srećan trenutak.

"Volio bih da susret bude što prije", rekao je Josipović i naglasio da različite pozicije Srbije i Hrvatske o Kosovu "ne bi smjele" da utiču na budući razvoj bilateralnih odnosa.

Josipović ne vjeruje da će doći do promjene državnopravnog statusa Kosova i smatra da bi to, po njegovom sudu, "trebalo biti neko čudo".

On je, međutim, primjetio da Hrvatska ne rješava pitanje Kosova, već da ga moraju riješiti Beograd i Priština.

Upitan o stavu Hrvatske, u slučaju da Međunarodni sud pravde ocijeni jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova suprotnim međunarodnom pravu, Josipović je odgovorio da se svaka presuda tog suda poštuje, ali da ni ona neće uticati na činjenicu postojanja neke države.

"Ako takva odluka bude donijeta, ona će možda uticati na način pregovora Kosova i Srbije i modalitete uređenja međusobnih odnosa, ali ne vjerujem da će promijeniti činjenicu da tamo postoji država", ocijenio je Josipović.

On je, u nastavku, osvrćući se na nedavne izjave i poteze Stjepana Mesića, istakao da je odlazeći hrvatski predsjednik bio pozitivni faktor stabilnosti i saradnje u regionu.

Prema rečima Josipovića, kritika nedavne Mesićeve posete Kosovu je preterana, jer je Hrvatska priznala Kosovo i mora ga tretirati kao i svaku drugu državu.

"Za mene to nikako ne znači bilo kakvu rezervu u odnosima sa Srbijom, koja je važan, rekao bih prevažan partner", naglasio je Josipović.

Odnose koje ima sa Kosovom, dodao je Josipović, "Srbija mora, na neki način, pravno, međunarodnim pravom, pregovorima ili bilo kako drugo riješiti sama" i tu Hrvatska "ne može pomoći, ni odmoći previše".

Komentarišući Mesićevu izjavu o slanju vojske u BiH, Josipović je naglasio da je doživio kao izvijesnu metaforu i želju da se naglasi potreba očuvanja BiH.

"Naravno da Hrvatska nema ambicije da ratuje i šalje vojsku bilo gdje, osim u operacije NATO, tako da ozbiljne namjere ugrožavanja bilo koga nije ni bilo", rekao je Josipović.

On je istakao da je BiH suverena, prijateljska i susjedna država Hrvatskoj, čiji je interes da Hrvati u BiH opstanu i imaju dobar položaj, a da se oko uređenja odnosa moraju dogovoriti tri konstitutivna naroda.

Ono što je meni i Hrvatskoj važno je da sva tri naroda i svaki građanin BiH budu pravno jednaki, objasnio je Josipović i predvidio da uređenje budućih odnosa neće biti lako, jer kod bar dva naroda postoji pluralizam ideja kako bi BiH trebalo da izgleda.

Interesi nisu lako pomirljivi, ali se političari sva tri naroda u BiH moraju suočiti sa činjenicom da odgovornost leži na njima da se ne nastavi ovako teška politička situacija, koja BiH čini faktorom nestabilnosti, ukazao je Josipović.

Osvrćući se na pomilovanje Siniše Rimca, osuđenog za ratni zločin u Pakračkoj poljani, Josipović je najavio da će, po pitanju pomilovanja, biti nešto tvrđi od Mesića.

"Ja lično ne bih i neću pomilovati nikoga ko je osuđen za organizovani kriminal, teška silovanja, ubistva i ratne zločine, osim ako ne bude nekih specijalnih okolnosti", napomenuo je Josipović.

On se, međutim, složio sa Mesićevom izjavom da je imao jednake kriterijume kod pomilovanja Srba i Hrvata.

Josipović je najvio da će Hrvatska savjetima, iskustvom i prevodima dokumenata, pomoći evropske integracije svih zemalja regiona, pošto joj je "u interesu da se što prije cijela regija nađe u Evropskoj uniji (EU)".

On smatra da Hrvatska ima predvodničku ulogu u regionu na putu ka EU, jer će prva postati njena punopravna članica.

Odnose zemalja u regionu, koje su na putu ka Briselu, Josipović vidi kao "pozitivno takmičenje ko će biti bolji" i misli da je potpuno nebitno ko sebe smatra liderom u tom procesu.

"Ono što je žalosno, a prepoznajem tu i tamo neke takve tendencije, jeste načelo da susjedu crkne krava. To je nešto što je loše", ukazao je Josipović.

"Mislim da je u najboljem interesu i BiH i Srbije da Hrvatska što prije uđe u EU", rekao je Josipović, ističući da svaki dan prije za Hrvatsku "znači dan prije za Srbiju i BiH".

Prema ocjeni Josipovića, prevladavanje prošlosti i suočavanje sa zločinima jedan je od preduslova za ulazak u EU.

Kako je rekao, Hrvatska i dalje ima problem sa rješavanjem sudbine nestalih Srba i Hrvata, obnovom ratom uništene ekonomije, spaljenim naseljima i povratkom prognanih Srba i Hrvata.

"Mi imamo problem kako sve ljude vratiti ili barem im omogućiti da se vrate u svoje domove, bez obzira da li su Hrvati ili Srbi", objasnio je Josipović.

To više nije povezano sa netrpeljivošću i napadima, jer ako toga ima sporadično je i nije dominatno, smatra Josipović, nego kako ljude uvjeriti da imaju uslove za egzistenciju.

Ocjenjujući protivtužbu Srbije protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde kao politički odgovor, jer misli da će teza o genocidu teško biti uzeta u razmatranje, Josipović je naglasio da su tužba i protivtužba posljedica situacije iz prošlosti.

On je podsjetio da je Hrvatska podnijela tužbu u trenutku kada je Srbija odbijala saradnju sa Tribunalom u Hagu, odgovornost za zločine, vraćanje kulturnog blaga odnijetog tokom rata i kada nije bilo saradnje u rješavanju sudbine nestalih i zarobljenih, što je glavni sadržaj tužbe.

Od tada su se stvari promijenile na bolje, istakao je Josipović i precizirao da je veliki dio kulturnog blaga vraćen i da je Srbija počela procesuiranje ratnih zločina.

Preostaje hapšenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića koji su optuženi za ozbiljne zločine, dodao je Josipović, ocjenjujući da "ima još puno ratnih događaja koji nisu do kraja raščišćeni".

"Ako se sve raščisti, naravno da tužba nije potrebna. Tužba nije sama sebi svrha", napomenuo je Josipović, koji vjeruje da će, "ako bude dobrog napretka u razgovorima, i te tužbe biti upitne u stvarnosti".

Sumirajući ukupne bilateralne odnose Srbije i Hrvatske, Josipović ih je okarakterisao kao nedovoljno dobre i poručio da sadašnje generacije političara nemaju pravo da ostavljaju probleme narednim generacijama, već ih moraju riješiti.

U borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, smatra Josipović, ključna je saradnja zemalja regiona, jer kriminalci u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori sarađuju bolje od država, bolje su umreženi i rade globalno.

Izuzetno je važno da institucije krivičnog progona u svim zemljama dobro sarađuju, dodao je Josipović, naglašavajući da ima mnogo "ohrabrujućih primjera".

"Znate za slučajeve u kojima su hrvatsko i srpsko tužilaštvo i policija odlično sarađivali. To nije samo klasični kriminal, to se sada širi, što je jako dobro, na pitanja ratnih zločina", rekao je Josipović, uz ocjenu da je saradnja u toj oblasti mnogo bolja od političke.

Govoreći o ekonomiji, Josipović je napomenuo da Srbija i Hrvatska imaju komplementarna tržišta i da je neophodno unaprijediti ekonomsku saradnju.

To otvara mogućnost saradnje i plasmana proizvoda na treća tržišta, poručio je Josipović, koji ističe da je interes Hrvatske dolazak investitora iz Srbije, jer novac nema politički i nacionalni predznak.

"Investicije su dobrodošle. Čuo sam prigovore da postoji neki put nevoljnost da se prihvate investicije iz Srbije. Nisam siguran da je to tako, možda je to pitanje uslova investiranja i ulaska kapitala", rekao je Josipović.

"Ako ima nekih prepreka", najavio je Josipović, "one će otpasti, jer je interes svih da kapital kruži i da se otvaraju nova radna mjesta".

Josipović je, povodom njegove muzičke karijere, rekao da mu je u dobrom sjećanju ostalo gostovanje u Beogradu prije nekoliko godina, kada je prepunoj sali Beogradske filharmonije, u okviru projekta "Kompozitorski dijalog", sarađivao sa beogradskom kompozitorkom Ivanom Stefanović.

Rezultat tog projekta je nedavno objavljeni kompakt disk, podsjetio je Josipović i naglasio da bi i na tom planu saradnja mogla biti još bolja, jer su kulturni projekti ključni za dobre odnose i prijateljstvo.

Nemamo jezičke barijere, postoje hrvatska manjina u Srbiji i srpska u Hrvatskoj, imamo kulture koje se prepliću. Manjine su naše bogatstvo i kultura je pravi medij za poboljšanje odnosa, zaključio je Josipović.

(FoNet/MONDO)