Godišnjica otmice u Štrpcima

Iz voza br. 671 na relaciji Beograd -Bar, 27. februara 1993. godine grupa vojnika iz Republike Srpske, koju je predvodio haški optuženik Milan Lukić, otela je 18 Muslimana i jednog Hrvata.

Prema optužnici, oni su otete putnike odvezli u selo Prelovo kod Višegrada, gdje su ih u fiskulturnoj sali osnovne škole postrojili, prilikom pretresanja oduzeli novac, nakit i druge vrijedne stvari, a zatim tukli.

Poslije toga, putnici iz voza su vezani žicom, ubačeni u kamion, odvezeni u pravcu Višegrada i likvidirani u garaži jedne od spaljenih seoskih kuća nedaleko od obale Drine.

Žrtve zločina u Štrpcima su: Esad Kapetanović (19), Ilijaz Ličina (43), Fehim Bakija (43), Šećo Softić (48), Rifet Husović (26), Senad Đečević (16), Ismet Babačić (30), Halil Zupčević (49), Adem Alomerović (59), Muhedin Hanić (27), Safet Preljević (22), Džafer Topuzović (55), Rasim Ćorić (40), Fikret Memetović (40), Favzija Zeković (54), Nijazim Kajević (30), Zvezdan Zuličić (23), Jusuf Rastoder (45) i Toma Buzov, vojni penzioner iz Beograda.

Zbog učešća u ovom zločinu, Viši sud u Bijelom Polju je 9. septembra 2002. godine osudio Nebojšu Ranisavljevića na 15 godina zatvora, a Vrhovni sud Crne Gore je dvije godine kasnije presudu potvrdio.

U Prijepolju, pored starog mosta na LImu, prošle godine otkriveno je spomen obilježje žrtvama otmice, a na bijelom mermernom kamenu u obliku tradicionalnog muslimanskog nadgrobnog spomenika "nišana" ispisana je poruka: "Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti."

Izgradnju spomen kompleksa, koja je koštala tri miliona dinara, finansirala je Skupština opštine Prijepolje.

Predsjednik opštine Prijepolje Dragoljub Zindović primio je danas članove porodica devet Prijepoljaca koji su oteti iz voza.

Zindović je porodicama obećao da će lokalna samouprava podržati njihove zahtjeve državnim organima da se sazna puna istina o tom događaju i da se nalogodavci i počinioci zločina u Strpcima privedu pravdi.

Godišnjica otmice u Štrpcima u Prijepolju je obilježena komemorativnom akademijom koju je organizovala Islamska zajednica u Srbiji na kojoj je govorio i Amor Mašović, predsednik Državne komisije Bosne i Hercegovine za traženje nestalih lica.

Mašović je rekao da je od 27.734 nestalih u Bosni i ovom dijelu Srbije do sada pronađena 21 hiljada, a identifikovano više od 17.000 nestalih.

"Među nestalima sa područja Bosne i Hercegovine i ovog dijela Srbije 88 procenata čine Bošnjaci, odnosno Muslimani Bosne i Sandžaka, oko 8,8 procenata su bosanski Srbi, 2,8 procenata Hrvati i 0,4 procenta oni koji su se izjašnjavali nekom drugom etničkom pripadnošću", rekao je Mašović.

Povodom godišnjice mešihat Islamske zajednice u Srbiji, kojom rukovodi glavni muftija Muamer Zukorlić, zatražio je formiranje nezavisne komisije za utvrđivanje odgovornosti otmice.

"Zahtijevamo od državnih organa formiranje nezavisne komisije koja bi ispitala učešće tadašnjeg političkog, vojnog i policijskog vrha, ali i tadadašnjeg rukovodstva Željezničko-transportnog preduzeća Srbije u ovom strašnom zločinu", navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Islamske zajednice u Srbiji.

Mešihat konstatuje da je poražavajuće to što su počionioci ove tragedije ostali i dalje nekažnjeni i zahtijeva rješavanje egizstencije porodica žrtava ove otmice, a kod lokalnih vlasti u Prijepolju pokrenuo je inicijativu da se plato ispred Doma kulture u tom gradu nazove "Trg otetih u Štrpcima".

Funkcioner Socijaldemokratske partije Srbije i narodni poslanik Meho Omerović ocijenio je da će 27. februar 1993. godine, kada su iz voza na relaciji Beograd-Bar pripadnici paravojne formacije oteli 19 putnika muslimana kojima se izgubio svaki trag, ostati upisan kao jedna od "najsramnijih i najcrnjih mrlja na stranicama istorije države Srbije".

"Država Srbija duguje svim svojim građanima, a prije svega stradalima i njihovim porodicama potpunu istinu o ovom zločinu, jer se na osnovu dokumentacije sa suđenja do sada jedinom procesuiranom - Nebojši Ranisavljeviću, jasno vidi da su sa pripremama za otmicu bili upoznati najviši državni organi", navodi se u pisanoj izjavi Omerovića.

Bošnjačko nacionalno vijeće ponovo je pozvalo nadležne državne organe da u potpunosti procesuiraju ovaj zločin i utvrde odgovornost svih koji su u njemu učestvovali.

Liberalno demokratska partija (LDP) izrazila je najdublje saosjećanje porodicama žrtava.

"Žrtve iz Štrbaca su među onima koje nas stalno obavezuju da pružimo pravne, ljudske ali i političke odgovore na pitanje šta kao političari i građani Srbije moramo da učinimo da u našem društvu bilo kakav sličan zločin, ideologije i politike koje su dovele do njega, postanu osuđene, neprihvatljive i nemoguće", navodi LDP u saopštenju.

Ta partija ističe da su mnogi od organizatora ili umiješanih u taj zločin i dalje van domašaja osude i pravde.

"To je veliki zadatak za pravosuđe, ali i za sve snage koje odlučujuće utiču na klimu u društvu koja i dalje omogućava kulturu nekažnjivosti, a povremeno i opravdavanja zločina", navodi LDP.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), uz podršku organizacije "Žene u crnom", obilježila je uličnom akcijom u Beogradu godišnjicu ovog zločina.

Aktivisti Inicijative mladih dijelili su u Knez Mihajlovoj ulici vozne karte na kojima je na prednjoj strani odštampano da je voz putovao iz Beograda do Bara preko Štrpca i datum 27. februar 1993.

U okviru akcije puštali su preko ozvučenja zvuk lokomotive koja je simbolično predstavljala brzi voz broj 671, iz kojeg su 1993. godine izvedeni putnici i potom ubijeni.

Aktivisti YIHR i "Žena u crnom" tokom akcije držali su transparente na kojima je pisalo "Voz je stigao u 15.48", "Zaborav zločina je zločin", "Pravda za žrtve - kazna za počinioce" i "Pamtim".

Skup je obezbjeđivalo desetak policajaca.

(agencije/MONDO)