Strateški interes zemalja zapadnog Balkana je ulazak u EU i prihvatanje evropskih vrijednosti, navodi se u deklaraciji lidera četiri Ex-Yu države
Predsjednici Srbije Boris Tadić, Crne Gore Filip Vujanović, Hrvatske Ivo Josipović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić potpisali su u subotu zajedničku deklaraciju nakon okončanja sesije Igmanske inicijative u kojoj se naglašava da je strateški interes zemalja zapadnog Balkana ulazak u EU i prihvatanje evropskih vrijednosti.
Koopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić rekao je Srni da se ovim dokumentom iskazuje da će se zemlje regiona međusobno pomagati i da ni u kojem slučaju nijedna država neće spriječavati ulazak druge u EU.
On je rekao da se u deklaraciji naglašava da je strateški interes zemalja zapadnog Balkana ulazak u EU i prihvatanje evropskih vrijednosti i izražava očekivanje da će EU prihvati vrijednosti koje ove zemlje imaju, a ona nema.
Šahić ističe da je opšti utisak svih učesnika da je današnji skup zračio pozitivnom energijom i optimizmom da će se konačno živjeti zajedničkim životom, a ne jedni protiv drugih, da će se međusobno pomagati na putu ka evropskim integracijama i u odnosima među ove četiri države i stvoriti politički, ekonomski i socijalni ambijent koji je neophodan građanima ovog regiona.
Predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u subotu su nenajavljeno i nepredviđeno nakratko razgovarali u holu hotela "Holidej in" u Sarajevu, iako zvaničnim protokolom njihov bilateralani susret nije bio planiran.
Obezbjeđenje predsjednika Srbije nije dozvolilo novinarima, fotografima i kamermanima da zabilježe ovaj susret, javio je izvještač Srne.
Prethodno se, u okviru niza bilateralnih susreta na marginama Igmanske inicijative u Sarajevu, Tadić sastao sa hrvatskim kolegom Ivom Josipovićem, ali ni nakon tog susreta nijedan od predsjednika nije želio da da izjavu za novinare.
U okviru bilateralnih sastanaka Josipović se sastao sa Silajdžićem i crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, te Vujanović sa Silajdžićem. Ni nakon ovih susreta niko nije želio da daje izjave, niti da iznosi bilo kakve detalje sa sastanaka.
Ranije danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ocijenio je da je cilj Igmanske inicijative jasan i nedvosmislen, jer je usmjeren ka podršci i promociji domaćeg i regionalnog dijaloga u sferi politike, ekonomije, obrazovanja i kulture.
"Naš cilj jeste i da olakšamo izgradnju poverenja i demokratskih vrijednosti, te da podstaknemo naše četiri zemlje da što brže i kvalitetnije normalizujemo odnose između BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske", rekao je Silajdžić, obraćajući se učesnicima 21. sesije Igmanske inicijative.
Govoreći o aktuelnim pitanjima politike i ekonomije u regionu, on je dodao da je potreban i dijalog o svim otvorenim pitanjima, pogotovo o nedostatku povjerenja, kao glavnom kamenu spoticanja u regionu.
"Povjerenje je najbitniji faktor u našim odnosima", naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Silajdžić je pozvao rukovodstva Srbije, Crne Gore i Hrvatske da što prije konkretizuju ideje Igmanske inicijative i da oforme zajedničke timove na visokom državnom nivou, koji bi radili na uspostavljanju i uskoj saradnji naučno-istraživačkih centara za razna polja ljudskog djelovanja.
Izražavajući nadu u uspjeh humanističkih ideja koje karakterišu Igmansku inicijativu, on je rekao da se na ovim prostorima pokazalo da se "silom ništa ne može postići".
Pravdajući svoje odsustvo ranije preuzetim obavezama, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović uputio je pismo učesnicima 21. sesije Igmanske inicijative u kojem izražava izvinjenje što lično ne prisustvuje ovom skupu.
"Ideje Igmanske inicijative naišle su na podršku kod svih progresivnih snaga u regionu, jer su bile dobrovoljne, praktične i životno potrebne građanima BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske", ocenio je Radmanović.
Dobrodošlicu u Sarajevo i efikasan rad sesije Igmanske inicijative poželio je i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, dok je šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas u svom obraćanju naglasio da je "regionalna saradnja važan temelj, ne samo za BiH, nego i za region u celini, na putu ka evropskim integracijama".
Predsjednik Srbije Boris Tadić ocijenio na sesiji Igmanske inicijative u Sarajevu da bi zaustavljanje širenja EU bila greška sa tragičnim posljedicama.
"Predlažem da sa ovog skupa pošaljemo jasan signal i poruku da naši evropski partneri ne smeju ni po koju cenu zaustaviti politiku proširenja. Ukoliko bi se to desilo, EU ne bi poštovala vlastite standarde i propise", rekao je Tadić.
Tadić je napomenuo da se u EU osjeća zamor od proširenja kao posljedica globalne krize, ali i da integracija zemalja zapadnog Balkana u EU nema alternativu.
On je ocijenio da je situacija u regionu neuporedivo bolja nego pre deset godina kada je Igmanska inicijativa počinjala sa radom, kao i da su u tom periodu ostvarena izuzetna dostignuća.
Tadić je poručio da sve države moraju neprekidno da doprinose politici pomirenja i povjerenja koja jedino može proizvesti atmosferu u kojoj je moguće graditi bolje odnose, kako bi se na kraju zajedno našli u EU.
Organizatori 21. sesije Igmanske inicijative su Forum građana Tuzla, Centar za regionalizam Novi Sad, Centar za demokratiju i ljudska prava Podgorica i Građanski odbor za ljudska prava Zagreb.
Igmanska inicijativa je pokret nevladinih organizacija iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, čija je aktivnost usmerena na bržu normalizaciju odnosa zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Koalicija je dobila ime u znak sećanja na proljeće 1995, kada je grupa od 38 intelektualaca i antiratnih aktivista iz Srbije i Crne Gore, nakon 48 sati putovanja preko Mađarske i Hrvatske, preko planine Igman pa kroz improvizovani tunel ušla u Sarajevo koje je bilo pod opsadom Vojske Republike Srpske.
(agencije/MONDO)
