Zvuči nevjerovatno, ali niko ne zna koliko zapravo ostrva ima Hrvatska! Najmanje je pet različitih brojki kojima se barata i samo zbunjuje turiste.
"U Hrvatskoj turističkoj zajednici nedavno su potencijalnim turistima iz Srbije s promidžbenih plakata poručili da ih imamo 1.244, čime su razljutili naše susjede jer se radi o broju UN rezolucije o Kosovu", piše zagrebački "Jutarnji list".
Da ih je 1.244 potvrdilo je i ministarstvo turizma, navodeći da je riječ o posljednjim podacima Hrvatskog hidrografskog instituta.
Stručnjaci Kartografskog odjela Hrvatskog hidrografskog instituta, međutim, to su demantovali, ističući da ih je dva više, odnosno 1.246. Prema Wikipediji ih je, pak, samo 991. Na veb stranici Istria.info uporno ističu da ih je 1233, a do 2003. službeno je bilo 1.185 ostrva.
Kako je to moguće? U Hrvatskoj turističkoj zajednici tvrde da su tu brojku dobili od Odjela za otoke u Ministarstvu turizma. Ministarstvo turizma ju je, pak, dobilo od Hrvatskog hidrografskog instituta.
No, negdje su u tom komunikacijskom kanalu nestala dva ostrva! Podaci se ne podudaraju i iz još nevjerovatnijeg razloga - u Hrvatskoj nema stručnjaka koji bi brojali te kopnene površine, a ni kriterijumi šta je to ostrvo, ostrvce i hrid nisu baš jasni.
"Podaci ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice vjerojatno su pogrešni, jer Hrvatska, prema službenim podacima, ima 1.246 otoka, otočića i hridi, a ne 1.244. Gdje su im nestala ta dva otoka, ne znam", tvrdi Pijo Bročić, načelnik u Hidrografskom institutu.
"Držimo se podatka do kojega je 2003. došla naša bivša kolegica, sada umirovljenica Tea Duplančić-Leder, posljednja znanstvenica koja se bavila otocima, i on glasi da ih je 1.246", kaže on.
Bročić, međutim, podsjeća da je broj ostrva nešto oko čega se stalno lome koplja, jer isključivo aerosnimcima teško je dokazati šta je ostvro, hrid ili greben, a nema dovoljno ljudi koji bi to utvrđivali na terenu. U vrijeme Jugoslavije institut je imao 130, a sada samo 85 zaposlenih.
A kad je riječ o kriterijumima, dosta su labavi. Ostrvo je kopno veće od kvadratnog kilometra, ostrvce je kopnena površina veća od sto kvaratnih metara, a hrid je - sve što je manje toga. No, tek kad se utvrdi da zaista viri vode!
(FoNet/MONDO)
