Održan prvi komemorativni skup posvećen jadovinskim žrtvama kompleksa ustaških logora.
Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca danas je na Spomen području logora Slana na ostrvu Pagu u Hrvatskoj odata počast žrtvama stradalim na području kompleksa ustaških logora Jadovno.
Prema istraživanju beogradskog istoričara Đure Zatezala, u kompleksu ustaških logora Jadovno ubijene su 40 123 osobe, dok je samo na području logora Slana ubijeno 8 000 ljudi, uglavnom, Srba i Jevreja, među kojima je bilo žene i djece.
Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941 iz Banjaluke Dušan Bastašić rekao je na komemorativnom skupu da su logoraši ovdje uglavnom dovođeni živi, pa likvidirani, a zatim rasporeni natovareni kamenjem bacani u more.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac rekao je da su ti ljudi pobijeni samo zato što je neko smatrao da može razviti nacističku ideologiju, a ljude tretirati kao životinje, te je dodao da i narednih godina treba dolaziti na ostrvo Pag i obilježavati stradanja nedužnih osoba.
Predsjednik Koordinacije Jevrejskih opština Hrvatske Ognjen Kraus rekao je da je potrebno obilježavati stradanje žrtava u Jadovnu i na ostrvu Pagu, kako se njihova tragedija ne bi otela zaboravu.
Prvi dio komemorativnog skupa održan je kod Šaranove bezdane jame u krugu devastiranog Spomen obilježja na Velebitu u Hrvatskoj.
Parastos jadovinskim žrtvama služio je vladika gornjokarlovački Gerasim uz sasluženje više sveštenika Eparhije gornjokarlovačke, dok je molitvu za mrtve propovijedao rabin zagrebački Lućano Prelević.
Vijence na Šaranovu bezdanu jamu položili su predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, u ime države Srbije prvi savjetnik predsjednika Srbije Mlađan Đorđević, a u ime predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika njegov savjetnik Savo Lončar.
Na spomen obilježje vijence su položili predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke Dušan Bastašić, delegacija Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske, Samostalne srpske demokratske stranke, SUBNOR-a, antifašističkih udruženja u regionu, te potomci i poštovaoci jadovinskih žrtava. Nakon polaganja vijenaca i cvijeća jadovinskim žrtvama na Spomen-obilježju, učesnicima komemorativnog skupa obratili su se predsjednik Udruženja "Jadovno 1941" iz Banjaluke Dušan Bastašić, predsjednik Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske Milorad Pupovac, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Mirko Mećava, predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Hrvatske i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.
Nako toga, poznati srpski istoričar Đuro Zatezalo održao je čas istorije za prisutne pod nazivom "Jadovno, kompleks ustaških logora, prvi planirani likvidacioni centar u Nezavisnoj državi Hrvatskoj /NDH/".
Komemorativnom skupu prisustvovali su Nevenka Tadić, majka predsjednika Srbije Borisa Tadića, predsjednik Srpskog narodnog vijeća grada Zagreba Saša Milošević, predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske sa sjedištem u Beogradu Milojko Budimir, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović, predstavnici "Veritasa", kao i mnogobrojni potomci i poštovaoci jadovinskih žrtava iz Hrvatske, BiH, Srbije i drugih zemalja regiona.
Drugi dio komemoracije održan je na Spomen području logora Slana na ostrvu Pagu. Jadovno je bio ustaški logor u koji su 1941. godine ustaše odvodile žrtve svog terora da bi ih tamo pobile. Nalazio se u dolini na Velebitu na prostoru od 1.250 metara, ograđen bodljikavom žicom visokom četiri metra, a oko žice bila je postavljena straža u dubinu od jednog kilometra.
Zatočenici, većinom Srbi, najprije bi stizali u gospićku kaznionicu, gdje se vršio raspored za logore. U logor Jadovno se išlo od Gospića preko sela Trnovca.Neravan teren u logoru zatočenici su morali izravnati i na njemu napraviti zaklone od granja. Radili su po cijeli dan do iznemoglosti, uz gotovo nikakvu hranu. Na pet kilometara od logora nalazila se jama u koju su ustaše povremeno bacale zatočenike, preklane nad samom jamom.
Posljednju grupu od 1 500 ljudi ustaše su pobile mitraljezima u avgustu 1941. U maju, junu i julu 1941. godine u Gospić je stizalo dnevno po hiljadu ljudi, žena i djece, većinom Srba. Računa se da je kraška jama pored logora Jadovno progutala oko 35 000 žrtava. Glavni zločinci u Gospiću i Jadovnu bili su još do rata poznate ustaše Juco Rukavina, Jurica Frković, Stjepan Rubinić, Tomljenovići i drugi. Oni su i bili glavni tvorci i zapovjednici logora Jadovno, od prvih dana NDH.
O načinu likvidiranja žrtava u Jadovnom postoje brojna svjedočenja, pa čak i o tome da su logoraše, često i polužive, a nekad i sasvim žive, zatočenike bacali u jame. Najčešće su ih vezivali žicom za ruke, po dvadesetak ili i više u grupi, a onda su samo prve ubijali kundakom, maljem ili nekim drugim predmetom, pa ih onda gurali u jamu, a oni su za sobom neminovno povlačili ostale. Otuda se po Lici i do danas priča da su se iz jame mogli čuti ljudski krici i vapaji tokom nekoliko dana ili noći.
Zidine logora i spomen ploče porušene su 1991. godine.
Josipović na komemoraciji
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović danas je kod Šaranove jame na Velebitu odao poštu žrtvama ustaškog logora Jadovno i izrazio saosjećanje sa svima koji su na tom strašnom mjestu izgubili svoje najmilije.
"Ovdje su Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati i antifašisti dovoženi u dugim kolonama i nestajali", rekao je Josipović na komemorativnom skupu i dodao da su ustaše u vrlo kratkom vremenu obronke Velebita pretvorile u pakao i mjesto strašnog zločina. On je naveo da je u kratkom periodu, od aprila do septembra 1941. godine, u Jadovnu stradalo 30 000 do 40 000 ljudi, istakavši da su se čak i okupatori zgražavali nad zločinima.
"Kosti ubijenih još su rasute po Velebitu, nijemo čuvajući tajnu zločina, i samo mali broj preživjelih mogao je svjedočiti o razmjerama ovog zločina", rekao je Josipović i dodao da je Jadovno, iako se smatralo logorom, bilo puno gore i opasnije mjesto koje je "doslovno gutalo svoje žrtve i povlačilo ih u dubine velebitskih jama". Hrvatski predsjednik je rekao da Lika u to vrijeme nije bila samo područje masovnih zločina, već i područje opšteg narodnog antifašističkog ustanka.
(Srna)
