Vrhovni sud Hrvatske nije oslobodio Branimira Glavaša krivice za ratne zločine nad Srbima u Osijeku, 1991. godine, piše "Jutarnji list".
Ne zna se, međutim, da li je sud izrekao strožu ili blažu kaznu od prvostepene presude od 10 godina zatvora, navodi zagrebački list pozivajući se na neslužbene informacije.
Prema neslužbenim informacijama, petočlano sudsko vijeće Vrhovnog suda preinačilo je prvostepenu presudu Glavašu još polovinom juna, a očekuje se da će odluka službeno biti objelodanjena do kraja iduće sedmice.
Sjednica Vrhovnog suda, na kojoj je vijeće pretreslo prvostepenu presudu i argumente odbrane i tužilaštva trajala je tri dana, 31. maja, 1. i 2. juna.
Ovih dana su u javnost dolazile oprečne informacije o presudi Vrhovnog suda. Prvo je prostrujala informacija koju Glavaševi advokati i priželjkuju, a prema kojoj je Vrhovni sud poništio prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu.
Jedan od Glavaševih advokat Veljko Miljević izjavio je da njegov klijent razmišlja o povratku u Hrvatsku iz BiH, ako mu bude omogućeno da se brani sa slobode u ponovljenom postupku, a dva dana poslije do Glavševih advokata je doprla vijest da presuda Vrhovnog suda nije ohrabrujuća.
Glavaš je iz sela Drinovci u BiH, gdje sada boravi, demantovao advokata Miljevića izjavivši da mu ne pada na pamet pregovarati sa hrvatskim vlastima o povratku da bi se branio sa slobode, nego da se u Hrvatsku može vratiti samo "uzdignuta čela" kao slobodan čovjek.
Glavaš je u pritvoru proveo svega 10 mjeseci, od toga šest dana u Remetincu, 36 dana u osječkom zatvoru te osam i po mjeseci u bolnicama, jer je ugrozi zdravlje štrajkujući glađu.
Županijski sud u Zagrebu je 8. maja 2009. nepravosnažno osudio Glavaša na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina za ratne zločine nad srpskim civilima u Osjeku u predmetima "garaža" i "selotejp", a ostalih petoro suoptuženih na zatvorske kazne od pet do osam godina.
U prvostepenoj presudu se navodi da je Glavaš pripadnicima SUS-a naredio hapšenje, mučenje i ubistva sedam srpskih civila. Ubijeni su bačeni u Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta. Glavaš je osuđen i za mučenje i ubistvo Čedomira Vučkovića i mučenje Đorđa Petrovića u garaži osječkog Sekretarijata za narodnu odbranu, na čijem čelu je bio 1991. godine.
Drugooptuženi Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, sedam godina zatvora je dobila Gordana Getoš Magdić, a po pet godina Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić.
Uoči izricanja nepravosnažne presude Glavaš je pobjegao u BiH, čije državljanstvo ima uz hrvatsko, što je onemogućilo njegovo izručenje Hrvatskoj. On je suđenje nazvao "političkim procesom" optuživši vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu i tadašnjeg premijera Ivu Sanadera da stoje iza sudskog postupka.
Početkom juna na Vrhovnom sudu završen je žalbeni postupak na prošlogodišnju nepravosnažnu presudu, na koju su se žalili i optuženi i tužilaštvo.
Tužilaštvo je u žalbi tražilo veće kazne za Glavaša i pripadnike tzv. Samostalne uskočke satnije (SUS) zbog posebno teških okolnosti počinjenja krivičnog dela, a Glavaš i ostali optuženi tražili su ukidanje prvostepene presude.
Glavaš je prvi hrvatski političar osuđen za ratne zločine.
(Srna)
