Srbi i Hrvati obilježavaju 15. godišnjicu oružane akcije hrvatske vojske i policije "Oluja" s pomiješanim osjećanjima.
Petnaesta godišnjica od progona oko 220.000 Srba iz Republike Srpske Krajine (RSK) u akciji Hrvatske vojske "Oluja" obilježena je danas u Banjaluci služenjem parastosa poginulim srpskim civilima i vojnicima u crkvi Svete Trojice i polaganjem vijenaca na spomeniku poginulim borcima na banjalučkom groblju Sveti Pantelija.
Parastosu su prisustvovali izaslanik predsjednika Republike Srpske (RS) Siniša Karan, savjetnik premijera RS Savo Lončar, predstavnici Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", delegacije Narodne skupštine RS, republičkih nevladinih organizacija, Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH, te porodice nestalih iz Krajine.
Njegova svetost patrijarh srpski Irinej izjavio je danas da su nedužni Srbi u akciji Hrvatske vojske "Oluja" stradali jer su bili pravoslavci i Srbi.
Patrijarh je danas u crkvi Svetog Marka u Beogradu služio parastos Srbima ubijenim prije 15 godina u ovoj hrvatskoj vojnoj akciji, uz sasluženje sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.
Parastosu je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, a prisustvovali su i predsjednik Srbije Boris Tadić, potpredsjednik Vlade Jovan Krkobabić, predstavnici izbjegličkih udruženja i nekadašnjih vlasti Republike Srpske Krajine.
"Zbog toga što su bili pravoslavci i Srbi bili su `nagrađeni` bombama i smrtonosnim oružjem. Oni koji su ih brojali izbrojali su ih 1.600, a mnogo je više onih kojima se ne zna ni grob, ni beleg da su postojali", rekao je patrijarh Irinej.
Patrijah je rekao da se sve to desilo u vremenu koje je bilo lišeno razuma, gdje je zlo trijumfovalo, a pravda pogažena i istakao da je najtragičnije što se taj zločin nastavlja i dalje i što oni koji su tada protjerani čeznu da se vrate svojim domovima, ali im se to ne omogućava, a oni koji su se vratili žive u neizvjesnosti.
"Svet to gleda i ništa ne čini da se onima koji su nestali nađu grobovi i podigne kamen, pečat njihovog prisustva", rekao je patrijarh srpski i dodao da su istorijski prijatelji i saveznici Srbije zaboravili savezništvo i stali na stranu "onih koji nas gledaju očima mržnje i zla srca".
On je poručio da Srbima preostaje jedino da nikada ne zaborave svoje žrtve i da nadu koju su nekada imali u druge upute Bogu koji jedini vidi i zna ono što Srbi doživljavaju.
"Molimo Boga da ne ostavi Srbiju jer nam on jedini može pomoći", naglasio je patrijarh Irinej.
Hrvatska i Srbi iz Hrvatske obilježavaju 15. godišnjicu oružane akcije hrvatske vojske i policije "Oluja" s pomiješanim osjećanjima.
Za hrvatsku državu to je oslobodilačka akcija, a za Srbe početak najvećeg poslijeratnog egzodusa.
"Akcija 'Oluja' bila je slavna oslobodilačka akcija na koju je Hrvatska imala pravo jer je bila napadnuta i bila žrtva Miloševićeve velikosrpske ideje, a veliki dio zemlje okupiran", izjavila je u Vukovaru premijerka Jadranka Kosor koja će zajedno s najvišim državnim zvaničnicima 5. avgusta, na centralnoj svečanosti u Kninu, obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Kosorova je danas uputila čestitku svim građanima Hrvatske u zemlji i inostranstvu uoči tog državnog praznika.
"Obilježavajući 5. avgusta godišnjicu vojno-policijske akcije 'Oluja', s ponosom se sjećamo najsjajnije pobjede hrvatske vojske nad politikom agresije i okupacije", navela je Kosorova.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je danas čestitku predsjedniku Hrvatske Ivu Josipoviću i građanima Hrvatske povodom, kako se navodi, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti Hrvatske i povodom petnaestogodišnjice akcije "Oluja".
Taj praznik uvedan je kao podsjećanje kad je Hrvatska vojska ušla u Knin kao prijestonicu Republike Srpske Krajine i izvjesila zastavu na tamošnju tvrđavu.
U Kninu se već priprema defile veterana kninskim ulicama, podizanje državne zastave na kninskoj tvrđavi, postrojavanje pred državnim vrhom na fudbalskom stadionu, letački slet ratnog vazduhoplovstva, besplatne porcije pasulja za građanstvo i večernji koncerti.
Program će biti sličan onima prijašnjih godina, a organizatori ističu i svojevrsnu novost da će se prirediti prijem za sve komandante i komandire jedinica koje su učestvovale u "Oluji".
Srbi u Hrvatskoj će u pravoslavnim crkvama danas držati parastose u pomen na preko 2.650 ljudi, vojnika i civila, koji su ubijeni tokom "Oluje" i sedmicama nakon te operacije, kako na području nekadašnjih UN sektora "Jug" (Dalmacija i Lika) i "Sjever" (Kordun i Banija), tako i na području Republike Srpske kada su hrvatski avioni gađali kolone izbjeglica.
"Oluja" je nakon neuspjelih pregovora u Ženevi počela u zoru 4. avgusta 1995, ofanzivom HV, specijalne policije MUP-a na Krajinu, uz sadejstvo Hrvatskog vijeća odbrane iz BiH, kao i Bihaćkog korpusa Armije BiH.
Preko 150.000 vojnika HV napadalo je brojno sedam puta slabije snage Srba.
Dok su u Dalmaciji i Lici Hrvati napredovali skoro bez borbe, zahvaljujući opštoj bježaniji koju su poveli krajinski čelni ljudi i oficiri, srpske snage na području Banije pružile su žestoki otpor.
Iako je Knin već 4. avgusta bio napušten, a 5. zauzet, mjesta na Baniji zauzeta su tek 7. i 8. avgusta, nakon čega je slijedila i predaja opkoljenog 51. kordunaškog korpusa krajiške vojske.
Dok su gubici na hrvatskoj strani bili 174 poginula, 1.100 ranjenih vojnika, tri zarobljena i 15 nestalih, ukupno 1.314, gubici Srpske vojske Krajine bili su najmanje 560 mrtvih vojnika, s tim da konačna cifra nije utvrđena kao ni za broj srpskih civila, jer Hrvatski helsinški odbor govori o najmanje 700 pobijenih i nestalih civila, dok izbjegličke organizacije u Srbiji pominju cifru od najmanje 1.900 poginulih i nestalih Srba.
Više istina postoje i o egzodusu Srba, jer Hrvati ističu da su Srbi organizovano izbjegli, dok Srbi, ali i pojedini hrvatski analitičari kažu da su Srbi natjerani u bjekstvo jer im je tako naređivano sa hrvatskih stanica koje su se ubacile na frekvencije stanica kojima je emitovanje bilo onemogućeno zbog uništavanja predajnika i releja.
Svjedoci na haškom suđenju hrvatskim generalima kojima se sudi za zločine za vreme "Oluje" i poslije nje tvrde da je bjekstvo bilo spontano, pod kišom granata.
Svoj sud o onom šta se dešavalo u "Oluji" daće Haški sud sudeći trojici hrvatskih generala za tada počinjene ratne zločine.
Haški tribunal saopštio je juče da je Tužilaštvo zatražilo od Sudskog veća da proglasi krivim i kazni hrvatske generale - Antu Gotovinu sa 27 godina zatvora, Mladena Markača sa 23, a Ivana Čermaka sa 17 godina zatvora, zbog ratnih zločina za vrijeme i nakon akcije "Oluja".
"Optuženi su počinili teška djela protiv srpskog stanovništva Krajine na diskriminirajućoj osnovi, uz posljedice velikih razmjera", navelo je u tužilaštvo u dokumentu.
(MONDO)