Hrvatska otpušta 6.000 prosvjetara?

Sistem školstva u Hrvatskoj nalazi se pred racionalizacijom mreže osnovnih i srednjih škola, najavom smanjenja broja zaposlenih, dok su problemi te vrste u školstvu u Republici Srpskoj i u Makedoniji, manje-više riješeni.

U školskom sistemu u Hrvatskoj trenutno funkcioniše 839 osnovnih škola, koje u svom sastavu imaju 1.246 područnih škola. Njih pohađa skoro 400.000 učenika učenika, dok je u srednjim školama ima nešto više od 50.000 učenika.

U školstvu ima oko 66.000 zaposlenih od fizičkih do nastavničkih, specijalističkih i rukovodećih poslova.

Prema usvojenim izmenama zakona o obrazovanju, u narednih nekoliko mjeseci moglo bi da bude otpušteno oko 6.000 ljudi, ističu prosvetari i sindikati koji se protive takvim prijedlozima iako su na tragu vladinog programa borbe protiv ekonomske krize koji obuhvata i štednju u državnim i javnim službama.

Ministarstvo obrazovanja traži da se nastavnicima u osnovnim i srednjim školama iz norme izbrišu dva časa razaredne nastave nedjeljno, što znači da će se nastavnicima povećati norma, odnosno da će dva časa više morati predavati predmet.

To će prouzrokovati višak ljudi, smatra predsjednik Sindikata "Preporod" Željko Stipić.

Zbog toga bi bez posla moglo da ostane skoro 2.000 nastavnika, a toj brojci treba pridodati i nekoliko stotina direktora, računovođa i sekretara koji će bez posla ostati zbog ukidanja malih matičnih škola, ali i oko 3.000 drugog nenastavnog personala - čistačica, domara, majstora, kuvara i slično.

Nenastavno osoblje čini preko 20 odsto zaposlenih u školstvu.

Mediji su pisali i omogućnosti ukidanja škola koje imaju manje od 150 učenika, kojih ima 143, a ministar obrazovanja Radovan Fuks u Saboru je demantovao tvrdnje o tome, objašnjavajući da se ne radi se o ukidanju već o postepenom prelaženju iz matičnih u područne škole do 2017. godine.

Računa se da bi se prevođenjem 60 škola koje imaju manje od 150 učenika u status područnih uštedelo oko 60 miliona kuna (8,3 miliona evra) godišnje.

Na nešto duže staze planira se uvođenje svih škola u jednosmenski rad, kao i na reformu obrazovanja prema rezultatima analiza potreba tržišta rada kako se na berzi rada ne bi našli mnogi svršeni srednjoškolci (sada ih je oko 12.000).

Ministar Fuks zalaže se i za to da broj obaveznih predmeta u gimnazijama bud prepolovljen i da ih bude maksimalno 10.
Nakon uspješnog uvođenja državne mature na kraju srednje škole, u planu je i uvođenje male mature nakon osnovne, prije svega zbog hiperinflacije odličnih učenika koji je preko 60 odsto. To bi koštalo 20 miliona kuna (2,76 miliona evra).

U Republici Srpskoj nema viška zaposlenih u prosvjeti, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete o broju nastavnog osoblja i odeljenja, koja će biti formirana u nastupajućoj školskoj godini.

Načelnik odjelenja za predškolsko vaspitanje i osnovno obrazovanje u resornom ministarstvu Duška Radmanović ističe da je u školskoj 2009/10 počela primjena novog pravilnika o finansiranju, koji predviđa jasno definisane uslove za formiranje odjeljenja.

Sav višak radnika koji se zatekao u školama već je uspješno riješen tako što su oni angažovani u okviru drugih poslova u školama ili su zaposleni u nekoj od susednih škola, a Radmanović podsjeća da je resorno ministarstvo još prije dvije godine, imajući u vidu činjenicu da se u škole upisuje sva manji broj učenika, preduzelo preventivne mjere.

Naime, zakonom je predviđena obaveza škola da međusobno sarađuju prilikom zapošljavanja radnika, tako da u jednoj lokalnoj zajednici škola ne može raspisati konkurs za neko radno mjesto ukoliko nije svim susednim školama uputila obevještenje da je takvo radno mjesto upražnjeno.

Što se tiče novog zapošljavanja, u resornom ministarstvu tvrde da vode računa o godinama staža i starosti nastavnog osoblja u školama, te penzionisanju onih i da na upražnjena radna mjesta nisu primani novi ljudi ukoliko za tim nije postojala potreba.

Ministarstvo prosvete RS prošle godine izvršilo je i racionalizaciju mreže osnovnih škola i donijelo odluku o prestanku rada tridesetak područnih odjeljenja i jedne centralne škole i zahvaljujući, kako tvrde, dobrom planiranju i uspješnoj saradnji svih u obrazovanju nijedan zaposleni u tim školama nije ostao bez posla.

U Makedoniji takođe nije planirana racionalizacija u školama, kao ni ukidanje predmeta.
Naprotiv, od ove godine u šesti razred osnovne škole uvode se dva nova predmeta -etika religije i etika koji će najvjerovatnije biti u okviru građanskog obrazovanja.

(Srna/MONDO)