Pravni savjetnik Radovana Karadžića traži novo sužavanje optužnice kako bi se skratilo suđenje, čiji se kraj predviđa najranije za avgust 2013. godine.
Na statusnoj konferenciji u procesu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, kome se u Haškom tribunalu sudi za genocid, pravni savjetnik optuženog Piter Robinson predložio je da Tužilaštvo, radi efikasnijeg i bržeg suđenja, "ponovo suzi optužnicu".
Robinson je ovaj prijedlog iznio nakon što je predsjedavajući vijeća sudija O Gon Kvon predočio da bi suđenje Karadžiću moglo potrajati četiri godine, odnosno dvije godine duže nego što je predviđeno, ukoliko se glavni pretres nastavi dosadašnjim tempom.
Kvon je izjavio da je Pretresno vijeće zabrinuto, jer bi presuda, u najboljem slučaju, mogla biti izrečena najranije avgusta 2013. godine.
Robinson je ukazao da bi sudsko vijeće trebalo da razmisli o nekim "važnijim i većim zahvatima", nego što je uvođenje dokumenata u postupak putem podnesaka i bez saslušanja svjedoka, kako je to predložio tužilac Alan Tiger (Tieger) kao što je suženje optužnice.
On je ukazao da je i nova procjena sudija "isuviše optimistična" budući da je Tužilaštvo u posljednja četiri mjeseca izvelo samo 14 odsto svojih dokaza, što znači da bi izvođenje dokaza u trajanju od 300 sati okončalo do avgusta 2012. godine, a da bi onda dokazni postupak odbrane trajao do februara 2015. godine.
Glavni preteres je moguće ubrzati, objasnio je Robinson, ukoliko bi Tužilaštvo odustalo od izvođenja dokaza o nekim navodima optužnice, na primjer, o etničkom čišćenju nesrba po opštinama, a u suprotnom proces bi bio vremenski "potpuno van kontrole".
"Samo u Sarajevu ima 20 opština u kojima su uslovi (za vrijeme rata) bili vrlo različiti", rekao je Robinson i zaključio da bi se "uštedelo godinu dana, ukoliko bi Tužilaštvo odustalo od ove strategije.
Tužilac Alan Tiger (Tieger) je izjavio da je suđenje dosad bilo sporo zato što je Karadžić, koji se sam brani, prilikom unakrsnog ispitivanja svjedoka tužilaštva iznosio vlastite argumente i nastojao da u postupak uvede dokaze za koje misli da su važni za njegovu odbranu.
Tiger je predložio da se odbrani i tužilaštvu dozvoli uvođenje dokaza bez svjedoka, što je sada ograničeno, s izuzetkom dokumenata sa sjednica skupština, kao i uvođenje više dokumenata putem podnesaka, istakavši da bi u tom slučaju tužilaštvo moglo da uštedi 10 odsto vremena i izvede dokaze za 280 sati.
Optuženi Karadžić se usprotivio predlozima Tužilaštva, ocjenivši da su mjere koje predlaže na štetu odbrane i da se proces "pretvara u papirno suđenje".
On je naveo da će biti mnogo svjedoka koji se neće pojaviti i onih koje "samo Gospod Bog može ispitati, jer su preminuli", a njihove izjave će ući u spis, a pored toga mora da se suočava s velikim brojem presuđenih slučajeva u kojima su pogrešno utvrđene činjenice, a "koje zna svaki đak u našoj školi".
Karadžić je naveo da se, na primjer, u jednom presuđenom slučaju kao istorijski podatak navodi da je Jugoslavija obnovljena kao federacija šest republika i dve pokrajine 1945. godine, što nije tačno.
"Pokrajine (Republike Srbije) postale su konstutitivni elemenat federacije poslije ustavnih promena iz 1972. godine, ali bilo je potrebno dokazati da je srpski grijeh veći, iako su Srbi sve vrijeme htjeli da zadrže barem privid konfederalne države, a Slovenci i Hrvati da je razbiju", kazao je Karadžić istakavši da je "po presuđenim činjenicama svaki Srbin kriv", a najviše predsjednik države i ostali članovi rukovodstva.
Lider bosanskih Srba je objasnio da "zbog tih presuđenih stvari u kojima su nakaradno utvrđene činjenice, sada mora da razbija temelje optužnice", na šta je sudija Kvon kazao da je primjer iz istorije dobar, ali da nije presuđeno da je svaki Srbin kriv i da je problem optuženog što ne koristi efikasno vrijeme, već mnogo citira dokumenta.
"Kako da istjeram na čistac svjedoka s kratkom izjavom i slabim argumentima", zapitao je Karadžić i objasnio da je zato prisiljen da više citira dokumenta.
Podsjetivši da je suočen sa dva miliona stranica i stotinama i stotinama sati video materijala, Karadžić je upozorio da je proces protiv njega već "ozbiljno doveden u pitanje" i zamolio da se spasi, ali da se vrijeme ne štedi na njegovom unakrsnom ispitivanju svjedoka, a inovacije ne uvode isključivo na štetu odbrane.
Tužioci namjeravaju da izvedu pred sud 400 svjedoka, a Karadžić 223, a na glavnom pretresu je dosad saslušano samo 20.
Sudsko vijeće haškog tribunala je 20. avgusta odlučilo da prekine suđenje na dvije sedmice, kako bi Karadžić mogao da se upozna sa ratnim dnevnicima i presluša tonske zapise koje je tajno snimao bivši komandant Vojske RS general Ratko Mladić.
Istovremeno je tužilaštvu naložilo da to vrijeme iskoristi da do 1. oktobra izvrši obaveze prema optuženom kome nije blagovremeno dostavljalo dokumenta i druge dokaze.
Karadžić je optužen za genocid i druge ratne zločine tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, a glavni pretres će biti nastavljen u ponedjeljak, 6. septembra saslušanjem svjedoka Ekrema Suljevića.
(Tanjug/MONDO)
