Oko 1.000 ljudi sa prostora Zapadnog Balkana boravilo je ili i dalje boravi na ratištima Bliskog Istoka, navodi danas portal Balkanska bezbjednosna mreža, pozivajući se na podatke Centra za borbu protiv terorizma Vest Pointa.
Taj portal (www.balkansec.net) navodi da su od tog broja stotinak građani Sjeverne Makedonije a da se najveći dio njih bori na ratištima Sirije, Iraka i u manjoj mjeri u Ukrajini.
Prema istom izvoru, dvadesetak pristalica militantne islamske države Iraka i Levanta, koji su se borili na Bliskom istoku a porijeklom su iz Makedonije, poginuli su u Siriji i Iraku.
Riječ je o osobama albanske nacionalnosti.
Nezvanični podaci takođe ukazuju da se građani te zemlje bore na obe strane u sukobu u Ukrajini.
Riječ je osobama srpske ili makedonske nacionalnosti.
"Borci iz Makedonije ratuju iz različitih razloga - od vjerskih i ideoloških pa sve do plaćeničkih motiva. Jedni su tako uzeli oružje da ratuju za radikalne terorističke organizacije a drugi borbeno podržavaju vladine oružane snage zvaničnog Damaska i Kijeva. Prema navodima zvaničnika i rezultatima istraživanja boraca koji već godinama ratuju u inostranstvu ima na stotine. Imajući u vidu da Makedonija ima oko dva miliona stanovnika, riječ je o velikom broju ratnika", navodi se.
Portal citira analitičara Poljskog instituta za međunarodne odnose "Sofan Center" Arkadiuša Legjeca, u Ukrajini trenutno ratuje 213 boraca sa Balkana, od kojih je 14 iz Makedonije - 10 na ruskoj strani, a četiri na ukrajinskoj.
S druge strane, kada je riječ o Bliskom istoku, nema podataka koliko tačno boraca ratuje na čijoj strani. Ipak, makedonski MUP ustanovio je da je tokom određenog perioda na bojištima Sirije i Iraka učestvovalo između 72 i 86 ljudi.
U zaključku vojno-političkih stučnjaka ističe se da Makedonija uspješno rješava ovaj problem i da je iz godine u godinu sve manji broj onih koji ratuju na inostranim bojištima.
Skopski vojnopolitički analitičar Milan Stefanovski u izjavi za Balkansku bezbjednosnu mrežu navodi da je u Makedoniji, uprkos nevelikom broju stanovnika, još uvek živ kult ratovanja koji je prisutan kod Makedonaca svih etničkih grupa.
"Klasičan dokaz je da u ovom trenutku možete bukvalno svugdje naći nekoga porijeklom iz Makedonije, a da ratuje za neke strane interese, strane paravojne formacije i terorističke ćelije", kaže Stefanovski.
Doktor vojno-političkih nauka Blagoja Markovski u izjavi za taj portal kaže da su izmjene Krivičnog zakonika donijete uz pomoć zapadnoevropskih zemalja i SAD, kako bi se kriminalizovali oni koji organizuju učešće na stranim ratištima, prije svega u Siriji i Iraku.
"Prema Krivičnom zakonu Makedonije, kazne za učešće na stranim ratištima su do pet godina zatvora, a za one koji organizuju odlazak na ratišta od dvije do deset godina zatvora", podsjeća Markovski.
Prema njegovim riječima, to zakonsko rješenje nije bilo dovoljno da se ova pojava utiša za sva vremena.