Tadić i Josipović u Paulin dvoru i Ovčari

Predsjednik Srbije Boris Tadić i hrvatski predsjednik Ivo Josipović zajedno će u prvoj nedelji novembra posjetiti mjesta stradanja Srba, u Paulin dvoru kod Osjeka, i Hrvata, na dobru Ovčara kod Vukovara i položiti vijenac žrtvama, potvrđeno je agenciji Tanjug u Kabinetu predsjednika Tadića.

Na taj način dva predsjednika će - uoči zvanične, uzvratne posjete Tadića Hrvatskoj, koja je planirana za kraj novembra - još jednom naglasiti svoju već iskazanu opredjeljenost za pomirenje i dobrosusjedske odnose Srbije i Hrvatske i zemalja regiona Zapadnog Balkana uopšte.

U Paulin dvoru je u decembru 1991. ubijeno 18 srpskih civila, a mjesec dana ranije na poljoprivrednom dobru "Ovčara" ubijeno je više od 200 hrvatskih civila i zarobljenika.

Tadić i Josipović su, svaki u svojoj državi, do sada bili dosljedni zagovornici zatvaranja mračnih stranica istorije i prevazilaženja međunacionalnih animoziteta, koji su pre dve decenije kulminirali oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije.

Tokom posjete hrvatskog predsednika Ive Josipovića Srbiji, u julu, novinari su predsedniku Srbije postavili pitanje da li će posjetiti Vukovar, na šta je Tadić odgovorio da je spreman da poseti sva mesta stradanja.

"Ne treba niko da me pozove u Vukovar, naravno da ću doći u Vukovar, i mislim da je predsjednik Josipović svojom političkom filozofijom doprinio rješenju tog problema obilazeći sva mjesta stradanja", rekao je tada Tadić.

Tadića i Josipovića i izvan Srbije i Hrvatske doživljavaju kao političare "nove generacije", kojima nije problem da preuzmu na sebe ispravljanje grešaka srpskih i hrvatskih političkih elita u prošlosti.

Razlog tome je činjenica da su do sada bili nepokolebljivi u odlučnosti da katkad žrtvuju političku popularnost kako bi postavili nove vrednosne standarde u regionu.

Josipović se, tako, uprkos glasnom negodovanju dela hrvatskog političkog establišmenta, u aprilu ove godine u Ahmićima poklonio žrtvama zločina koji su 1993. godine nad Bošnjacima počinile hrvatske snage.

Prisustvovao je, takođe u aprilu, obilježavanju 65 godina od proboja logoraša iz zloglasnog ustaškog logora u Jasenovcu, a 30. maja je zajedno sa premijerom RS Miloradom Dodikom u Sijekovcu kod Broda odao počast nevinim srpskim žrtvama iz tog mesta.

Tadić se prisustvom komemoracijama u Potočarima i insistiranjem na donošenju skupštinske deklaracije o osudi zločina u Srebrenici takođe izložio napadima srpske desnice.

Sudeći po reagovanjima, ni predstojeća zajednička posjeta stratištima Srba i Hrvata u Paulin dvoru i, posebno, na Ovčari kod Vukovara neće biti pošteđena kontroverzi.

Proteklih mjeseci je iz ultradesničarske Hrvatske stranke prava najavljivano da će na eventualnu Tadićevu posetu Vukovaru biti odgovoreno protestom.

Predsednik HSP Danijel Srb je u avgustu ocenio da bi Tadić mogao da "iskoristi posjetu za relativizaciju i umanjivanje odgovornosti Srbije za rat i nastale žrtve", odnosno za podjelu odgovornosti za ratna stradanja između Srbije i Hrvatske.

Dvojica predsednika će, međutim, posjetom Paulinom Dvoru, gdje je u decembru 1991. ubijeno 18 srpskih civila, i Vukovaru, gde su mesec dana ranije počinjeni zločini nad hrvatskim civilima i zarobljenicima, još jednom potvrditi stav da nevine žrtve nemaju nacionalnost i konfesiju.

Te posjete će, barem kada je riječ o tragičnim događajima u ta dva mjesta, biti kruna procesa suočavanja sa prošlošću, koji je u Srbiji, i u Hrvatskoj, rezultirao krivičnim procesuiranjem odgovornih za počinjene zločine.

(Tanjug)