Ustavni sud Hrvatske je tokom 2016. i 2017. godine doneo čak četiri odluke u kojima je zauzeo jasan stav - javno isticanje pozdrava "Za dom spremni" i drugih simbola vezanih za NDH suprotno je Ustavu, i to bez izuzetka.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović je tvrdio kako prema mišljenju direktora policije učesnici ceremonije obeležavanja 25. godine akcije Bljesak koji su nosili majice HOS-a na kojima je pisalo "Za dom spremni" nisu prekršili zakon, piše Jutarnji.hr.
Da su te majice, dodao je hrvatski ministar policije, nosili na ulicama Zagreba, to bi bilo kršenje zakona, ali u subotu u Okučanima to nije bilo protivzakonito.
Naime, oni se pozivaju na stav Veća za suočavanje sa nasleđem totalitarnih režima, savetodavnog ad hoc tela premijera Andreja Plenkovića, čiji je predsednik akademik Zvonko Kusić, koji je istakao kako je u izutenim slučajevima dozvoljeno isticanje tog pozdrava u komemorativne svrhe.
USTAVNI SUD HRVATSKE: NIJE DOZVOLJENO!
Ustavni je sud u odlukama o pozdravu "Za dom spremni" konstatovao da je reč o službenom pozdravu NDH i ustaškog pokreta “koji je iznikao iz fašizma, temeljenog, između ostalog, i na rasizmu pa time simbolizuje mržnju prema ljudima drugačije etničke i verske pripadnosti i predstavlja manifestaciju rasističke ideologije i podcenjivanje žrtava zločina protiv čovečnosti", prenosi Jutarnji.hr.
Prvu odluku o nedopuštenosti isticanja tog pozdrava u javnom prostoru Ustavni je sud doneo 2016. godine, kada je odbio ustavnu tužbu bivšeg čelnika Hrvatske čiste stranke prava Josipa Miljka kojom je on tražio ukidanje osuđujuće presude Prekršajnog suda u Karlovcu kojom je novčano kažnjen zbog uzvikivanja tog pokliča u Slunju, na komemoraciji ustaškom zločincu Juru Francetića.
Drugu je odluku Ustavni sud doneo povodom ustavne tužbe zatvorenik iz zatvora u Glini, koji je tvrdio da mu je Županijski sud u Sisku povredio ustavno pravo na slobodu dopisivanja kad mu je zabranio da svojoj deci i prijateljima iz zatvora šalje pismo adresirano na Nezavisnu Državu Hrvatsku i s pozdravom "Za dom spremni".
Trećom odlukom Ustavni sud je odbio 2016. godine tužbu fudbalera Josipa Šimunića protiv presude kojom je proglašen krivim za uzvikivanja pozdrava “Za dom spremni” na stadionu 2013. godine. Četvrta odluka je bila 2017. godine, a njome je Opštinskom veću Čačinci naloženo ukidanje odluke o imenovanju ulice u Slatinskom Drenovcu.
STRUKA: VLAST DA SPROVODI ODLUKE USTAVNOG SUDA
Ustavnopravni stručnjaci ističu da se najviši državni funkcioneri pozivaju na mišljenje ad hoc savetodavnog tela premijera Hrvatske, koje nije obvezujuće i nema pravnu snagu, umesto da poštuju odluke Ustavnog suda koje su obvezujuće.
Šefica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić je rekla za Jutarnji.hr da ne postoji "politička i državnička hrabrost da se sprovede Ustav, zakoni i odluke Ustavnog suda".
“Pravna struka u Hrvatskoj nema nikakvih dilema, ni sadržajnih ni formalnopravnih, oko toga da je pozdrav 'Za dom spremni' nedopušten. Umjesto da se isticanje tog pozdrava jasno sankcioniše, baca se prašina u oči tvrdnjama da se radi 'o kompleksnom pitanju koje treba razmotriti'. To nije istina", kaže Barić.
Đorđe Gardašević, vanredni profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, navodi da stav premijerovog tela za suočavanje sa nasleđem totalitarnih režima o korišćenju pozdrava "Za dom spremni" pravno ne može biti nešto na temelju čega tela izvršne vlasti odlučuju smeju li ili ne koristiti taj pozdrav.
"Mišljenja Poverenstva ne mogu biti izvor prava. S druge strane, prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, odluke i rešenja Ustavnog suda su obavezujuće”, kaže Gardašević za Jutarnji.hr.
