Na 75. godišnjici proboja posljednjih zarobljenika ustaškog logora Jasenovac, prvi put poslije šest godina zajedno će biti državni vrh, predstavnici žrtava i manjina.
Tako će ponovo, nakon 2014. godine, na službenoj državnoj komemoraciji biti i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik vlade Andrej Plenković, kao i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, jevrejske zajednice i Savez antifašističkih boraca (SABA RH).
Proteklih pet godina bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije.
Od 2016. godine predstavnici manjina i antifašisti odbijali su prisustvovati državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira istorija Drugog svjetskog rata zato su počast žrtvama odavali u odvojenoj komemoraciji.
Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 žrtava toga logora (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina), ubijenih zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Posljednja grupa od oko 700 žena likvidirana je u predveče 21. aprila 1945., a iste večeri iz zapovjedništva logora naređeno je da se preostalih 1073 muškaraca premjesti u zgradu ženskog logora (u istočnom dijelu logora).
Pošto su tokom večeri izdvojeni i likvidirani vođe grupa i pošto se među zatočenicima pretpostavljalo šta bi se moglo dogoditi, oko 600 muškaraca predvođenih Antom Bakotićem odlučilo se u kišovito nedjeljno jutro 22. aprila 1945. na proboj iz logora.
Proboj su preživjela 92 zatočenika. Samo nekoliko sati kasnije započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.
Zbog epidemije koronavirusa komemoracija će se ove godine održati uz poštivanje mjera socijalne distance.
