U Jasenovcu poslije 6 godina državni vrh, predstavnici žrtava i manjine | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Region

U Jasenovcu poslije 6 godina državni vrh, predstavnici žrtava i manjine

Autori mondo.rs Autori index.hr
Autori mondo.rs Autori index.hr

Na 75. godišnjici proboja posljednjih zarobljenika ustaškog logora Jasenovac, prvi put poslije šest godina zajedno će biti državni vrh, predstavnici žrtava i manjina.

Izvor: MONDO/Predrag Jelenić

Tako će ponovo, nakon 2014. godine, na službenoj državnoj komemoraciji biti i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik vlade Andrej Plenković, kao i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, jevrejske zajednice i Savez antifašističkih boraca (SABA RH).

Proteklih pet godina bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije.

Od 2016. godine predstavnici manjina i antifašisti odbijali su prisustvovati državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira istorija Drugog svjetskog rata zato su počast žrtvama odavali u odvojenoj komemoraciji.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 žrtava toga logora (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina), ubijenih zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Prema podacima JUSP Jasenovac, nakon savezničkih bombardovanja logora  1945. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Vjekoslav Maks Luburić naredio je da se likvidiraju svi zatočenici i zatočenice, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruše i spale, kako bi se prikrili tragovi zločina.

Posljednja grupa od oko 700 žena likvidirana je u predveče 21. aprila 1945., a iste večeri iz zapovjedništva logora naređeno je da se preostalih 1073 muškaraca premjesti u zgradu ženskog logora (u istočnom dijelu logora).

Pošto su tokom večeri izdvojeni i likvidirani vođe grupa i pošto se među zatočenicima pretpostavljalo šta bi se moglo dogoditi, oko 600 muškaraca predvođenih Antom Bakotićem odlučilo se u kišovito nedjeljno jutro 22. aprila 1945. na proboj iz logora.

Proboj su preživjela 92 zatočenika. Samo nekoliko sati kasnije započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.

Zbog epidemije koronavirusa komemoracija će se ove godine održati uz poštivanje mjera socijalne distance.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE