Rimokatolička crkva u Hrvatskoj pridružila se inicijativi na koju je Vatikan pozvao katolike širom sveta - bojkotu "Noći veštica", koja je posljednjih nekoliko godina preplavio škole, vrtiće i kafiće.
U hrvatskim gradovima će se, tim povodom, prvi put održati "Noći otvorenih crkava", piše splitske "Slobodna Dalmacija".
Iz sjedišta Katoličke crkve "Noć vještica" je okarakterisana kao opasni antihršćanski praznik pa su roditelji pozvani da ne dopuste djeci maskiranje u duhove, vampire, vještice ili čarobnjake.
"To je paganska proslava terora, straha i smrti, jedna od okultističkih struja", poručeno je iz Rima, a katolički list "Avenire" pozvao je na bojkot praznika i molitvu Svim svetima u večeri uoči praznika, što je zanemarena tradicija hršćana, koji su oduvijek noći pred velike praznike provodili okupljeni u molitvi.
Prvu hrvatsku "Noć otvorenih crkava" organizovala je Evropska katolička inicijativa "Hristov sto", a predsjednica Darinka Čavar kazala je da im je želja da upozore "da mi nismo kultura tikve i utvara, nego vjere u živog Boga".
"Veliki je problem što se taj običaj širi preko pedagoških ustanova, škola i vrtića, pa se djeci odmalena usađuje nešto što je uljez u našoj civilizaciji", rekla je ona, dodajući da iza svega stoji neznanje.
"Primjera radi, na zagrebačkim ulicama oglašavale su se radionice za djecu i odrasle na temu Božića, Uskrsa i - Noći vještica! Možda su namjere tog udruženja bile dobre i plemenite, ali to troje je nespojivo i unosi zabunu među vjernike", zaključila je Čavar.
Splitski list navodi da je naziv "Noći veštica", u stvari skraćenice za "Ol helou iv" - ili Noć uoči Svih svetih, a ukorijenjena je u tradiciju SAD, Irske, Kanade, Portorika, Australije i Novog Zelanda, a da način na koji se slavi potiče iz paganskih običaja.
Tako su Kelti 1. novembar slavili kao početak Nove godine, posvećen bogu Suncu, ali i gospodaru smrti - Samhainu.
Vjerovalo se da u noći prije tog dana mrtvi napuštaju grobove, vraćaju se na zemlju i obilaze svoje kuće. Zbog toga su živi stavljali na lica maske i vikali kako bi ih uplašili.
Stari Rimljani su preuzeli taj praznik i vjerovali da crni bog lova Samain tada preuzima vlast nad svetom. Te noći su gasili vatre na ognjištima i na pragovima ostavljali hranu za pokojnike, dubili krompire i repe, pa u njima palili svijeće.
Dubljenje tikve je običaj stvoren u Americi u 16. vijeku, a zasniva se na irskoj legendi o kovaču Džeku Fenjerašu koji je prevario đavola.
Kad je umro njegova duša, za kaznu, nije mogla u raj nego luta svijetom tražeći put do kuće osvetljavajući staze izdubljenom repom ili bundevom u kojoj je svijeća, naveo je splitski list.
(Tanjug)
