Hrvatskoj još nedostaju politička volja, zakoni i efikasna suđenja da bi se pozabavila zločinima iz devedesetih, saopštio je Amnesti Internešnel.
Pitanje ratnih zločina, prije svega onih koje su nad Srbima počinili pripadnici hrvatskih oružanih snaga u velikoj mjeri je "nestalo s radara" međunarodne zajednice otkad je službeni Zagreb 2005. počeo pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, ali je ostalo kao integralni dio pregovaračkih zahtjeva EU, saopštio je AI.
U novembarskom izvještaju o napretku, Evropska komisija uključila je istraživanje i osuđivanje ratnih zločina kao jedan od kriterijuma koje Zagreb mora da ispuni ako želi da zatvori pregovaračko poglavlje o pravosuđu i osnovnim pravima, ističući da želi da vidi dalji napredak i podvlačeći potrebu da se da prestane nekažnjivost ratnih zločina.
U izvještaju Amnestija od hrvatskih vlasti se traži da ubrzaju procesuiranje ratnih zločina, kao i da to stavi kao najviši prioritet.
U izvještaju se podsjeća na hrvatsku secesiju iz Jugoslavije 1991. kao i na to da su Srbi na dijelu teritorije Hrvatske proglasili svoju republiku.
U ratu koji je trajao do 1995. godine obe strane počinile su zlodjela nad civilima, ali mnogi Hrvati i danas smatraju da su "samo branili svoje kuće od Srba agresora" i da nisu mogli počiniti ratne zločine.
"U Hrvatskoj je državno tužilaštvo registrovano preko 700 ratnih zločina, ali se godišnje procesuira samo 18 što znači da bi tim tempom trebalo 40 godina da se sva ona procesuiraju", rekao je Marek Marčinski, ekspert Amnestija za Hrvatsku.
Planirana veća za ratne zločine još nisu u potpunosti operativna, a u mnogim slučajevima lokalni sudovi su mnogo ažurniji kad procesuiraju Srbe, dok mnogi slučajevi u kojima su počinioci zločina bili Hrvati nisu došli do suda.
"Više stotina slučejeva preostalo je da bude istraženo i procesuirano", navedeno je u izvještaju.
Hrvatsko zakonodavstvo propušta da valjano definiše zločine protiv čovječnosti, komandnu odgovornost i seksulano nasilje u ratu, izjavio je programski direktor AI za Evropu i centralnu Aziju, Nikola Dakvort.
"Obaveza bavljenja ratnim zločinima nastaviće se i nakon što Hrvatska završi pregovore s EU. Želimo da vidimo primenu principa, politike i prakse", rekao je Dakvort.
(Tanjug)