Koji su uzroci, simptomi i kako liječiti bolest za koju mnogi vjeruju da je riječ samo o umoru.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu 2020. godinu, već deceniju i po najavljuje kao godinu u kojoj će depresija u svijetu postati drugi po redu uzrok za onesposobljavanje ljudi.
Pojavom korona virusa nažalost otkonjene su sve dileme da li je procjena SZO bila ispravna, danas je depresija jedan od najvećih zdravstvenih izazova u cijelom svijetu. Ljekari smatraju da će svaka četvrta osoba u nekom periodu svog života imati mentalni ili neurološki poremećaj.
Aktuelna pandemija donosi nam do sada nepoznat zahtjev za prilagođavanjem i promjenama u svim segmentima života. Izolacija, karantin, strah i neizvijesnost, ograničavanja kretanja i druženja, predstaljaju udar na ljudsku prirodu. Ovakve promjene imaju pshološki doživljaj velikog gubitka, te mogu biti okidači za depresivno reagovanje. Od depresije trenutno pati više od 264 miliona ljudi širom svijeta. Istraživanja pokazuju da se tek polovina javi ljekaru sa nekim od simptoma, a od tog broja tek polovina bude upućena psihijatru i dobije pravi tretman.
"Koliko god nam simptomi depresije djeluju poznato, istraživanja pokazuju da se ovaj problem i dalje nedovoljno prepoznaje i liječi. Možda zato što depresija ima mnogo lica i što dve različite osobe mogu da pate od depresije, a da imaju potpuno različitu kliničku sliku. U depresiji su uvijek poremećene emocije, mišljenje, volja i nagoni. Loše raspoloženje, bezrazložna tuga, gubitak interesovanja i zadovoljstva u aktivnostima koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, smanjena energija i osjećaj zamora predstavljaju ključne simptome depresije. Za postavljanje dijagnoze depresije, simptomi treba da traju najmanje dvije nedjelje", kaže psihijatar, prof. dr Nevena Čalovski Hercog.
Od depresije žene dva puta češće oboljevaju od muškaraca. U riziku da razviju depresivne simptome su sve češće i mlađe osobe od 20 do 40 godina, a posebno su ugroženi ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa.
"Jedan od osnovnih dijagnostičkih kriterijuma za otkrivanje depresije je kada neko bar dvije nedjelje osjeća teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka, gubi sposobnost da se raduje, opada mu interesovanje za ljude, za aktivnosti koje je nekada volio, ništa ne može da ga obraduje i osjeća se veoma loše, ili je veoma razdražljiv. Simptomi blage depresije su nalik umoru koji nestane kada se naspavamo. Međutim, ako se radi o depresiji, san ne okrepljuje i odmor ne donosi olakšanje. Umor se nagomilava, osobe postaju razdražljive, napete, nervozne, neraspoložene bez posebnog razloga. Lako je prepoznati tešku depresiju, dok simptome blage depresije često ne umiju ni ljekari da prepoznaju. Osobe sa blagom depresijom su obično neraspoložene ujutro i imaju teškoću da se suoče sa danom koji imaju ispred sebe. Oni obavljaju svoje zadatke, ispunjavaju planove, učestvuju čak i u porodičnim ulogama, brinu o djeci, o partnerima, ali sve dok to čine nemaju osjećaj zadovoljstva i osjećaju se krivim što im je potreban veliki napor da to urade", napominje prof. dr Čalovska.
Ukoliko se na vrijeme ne pozabavimo svojim psihičkim zdravljem, depresija može da se pogorša i poprimi hroničan tok.
Da li će neko razviti depresiju ili ne, zavisi od niza faktora, genetike, strukture ličnosti. Povučene i preosjetljive osobe su u većem riziku od depresije. Razvoj depresije zavisi od iskustva u ranom detinjstvu i velikih gubitaka tokom života, npr. gubitak roditelja prije 11. godine ili psiho-socijalni stresovi poput pandemije koja je čitavu planetu stavila u rizik od depresije. Takođe, problem u braku je jedan od važnih faktora rizika za depresije sa razlikom u odnosu na pol, jer neudate žene rjeđe ispoljavaju depresivni poremećaj nego udate, dok neoženjeni muškarci češće oboljevaju od depresije nego oženjeni. Vrlo često se dešava da ljudi u okolini prije primijete kod drugih da se nešto dešava nego onaj ko razvije depresiju.
"Za normalno psihičko funkcionisanje i očuvanje dobrog raspoloženja odgovorni su hormoni serotonin, noradrenalin i dopamin. Ovi hormoni se u normalnim procesima stvaraju u mozgu. Svakodnevne životne situacije, kao što su ubrzan način života, doživljen stres, borba za egzistenciju udruženi sa osjetljivom prirodom ili opterećenom genetikom mogu biti “okidač” za smanjenu sinezu ovih važnih hemijskih supstanci. Dokazano je da u brojnim psihičkim bolestima, naročito u depresiji postoje niži nivoi serotonina, noradrenalina i dopamina. Takođe, primjećeno je da kod depresivnih pacijenta postoji snižen nivo SAMe. S adenozil L metionin (SAMe) je važna supstanca koja se prirodno stvara u organizmu iz unijete hrane. Ona pomaže stvaranje serotonina i drugih hormona i na prirodan način vraća nivoe “hormona sreće” u ravnotežu, popravlja raspoloženje i druge simptome depresije", objašnjava psihijatar dr Aleksandra Damjanović.
Liječenje depresije podrazumijeva farmakoterapiju (antidepresive), psiho-socijalnu terapiju, biološku terapiju i hospitalizaciju kod težih formi poremećaja. Blaga depresija takođe zahtijeva liječenje, jer ako se ne interveniše postoji rizik od produbljivanja i komplikacija.
Prema riječima dr Damjanović, za tretman blagih depresija, iako su vrlo efikasni, antidepresivi nisu prva linija. U posljednjih nekoliko godina sve se više koriste i prirodni suplementi, ali postoje ograničen nivo dokaza za brojne takve tretmane. Od pomoci može biti SAMe, jer je prirodan, najbolje ispitan i ima dokazano pozitivno dejstvo kod blagih depresija.
"Važne su zdrave navike, zdrava štitasta žlijezda, adekvatan unos magnezijuma, vitamina D i naročito vitamina B grupe (B1, B2, B3, B6 I B12), kao i nezasićenih masnih kiselina. Ishrana i depresije su usko povezane. Nekada više vodimo računa koje ćemo gorivo sipati u automobil, nego šta ćemo kvalitetno pojesti. Naučnici su potvrdili da depresivne osobe imaju siromašnu ishranu. Zdravom i raznovrsnom ishranom jedino možemo unijeti dovoljno aminokiselina koje povećavaju u mozgu nivo hormona odgovornih za raspoloženje, san, kontrolu impulsa i psihički život uopšte. I za kraj, organizacija života, redukcija stresa, dovoljno sna, fizička aktivnost, i pravi odabir prijatelja i partnera pravi su štit od razvoja depresivnih simptoma", ističe dr Damjanović.