Kako liječiti i kako spriječiti stomačni grip

U nekom trenutku svi se, prije ili kasnije, suoče sa stomačnim gripom.

Izvor: Hemofarm

Stomačni grip (stomačni virus, virusni gastroenteritis) jeste infekcija gastrointestinalnog trakta koju uzrokuju virusi, najčešće rotavirus, norovirus i adenovirus. Za razliku od sezonskog gripa ili influence koja napada disajne puteve (grlo, nos, pluća) ovi virusi napadaju digestivni sistem.

Najčešći simptom stomačnog virusa jeste dijareja, ali često su prisutni i drugi simptomi poput mučnine, povraćanja, grčeva, bolova u stomaku, povišene temperature, opšte slabosti, bolova u mišićima i glavobolje.

Zbog upale, crijeva ne mogu da apsorbuju vodu ni hranjive materije, te vrlo lako dolazi do gubitka tečnosti i dehidratacije, koja može da bude opasna, pogotovo kod male djece.

Virus se prenosi kontaktom sa zaraženom osobom ili putem hrane i pića. Osobe koje su u najvećem riziku da dobiju stomačni grip jesu mala djeca, stariji, osobe sa oslabljenim imunitetom i one koje provode dugo vremena u kolektivu, kao i osobe koje žive u nehigijenskim uslovima.

Simptomi stomačnog gripa uobičajeno traju do nedelju dana, ali mogu da potraju i duže – do 14 dana. Zdrave osobe, sa jakim imunitetom, najčešće prođu bez komplikacija, ali za starije osobe, malu djecu, osobe sa kompromitovanim imunim sistemom, virusni gastroenteritis može biti vrlo opasan, u nekim slučajevima čak i smrtonosan.

Kako se liječi stomačni virus

S obzirom da nema specifične terapije, najčešće se preporučuje simptomatska terapija koja ublažava tegobe koje se javljaju i ubrzava oporavak. Odmor je potreban kako bi se organizam brže oporavio, a nadoknada tečnosti u vidu čajeva, vode, supe, sokova, je neophodna kako bi se spriječila dehidracija. Tečnost treba uzimati što češće i u manjim količinama.

Kod teške dijareje, treba voditi računa da se održi balans elektrolita uz pomoć napitaka sa šećerom i elektrolitima u čemu pomaže Rehidran. Ishrana treba da bude prilagođena ovom stanju i ne smije biti masna i začinjena, kako ne bi provocirala dalje dijareju i povraćanje. Zato se preporučuje lako probavljiva hrana koja treba da osigura dovoljan unos hranjivih sastojaka, pogotovo ugljenih hidrata koji su dobar izvor energije u ovom stanju (riža, kuvani krompir, tost, banane). U ovom periodu treba izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode.

Probiotici su korisni jer skraćuju trajanje dijareje, doprinose uništavanju patogena, jačaju crijevnu barijeru i imunitet, te pomažu oporavku crijevne mikrobiote i organizma uopšte. Kod stomačnog virusa treba odabrati snažan probiotik kao što je Probiotic forte jer on zahvaljujući svom sastavu i dvostrukom efektu skraćuje dijareju i ubrzava oporavak i kod odraslih i kod djece, a pri tom je dovoljna samo jedna kapsula na dan.

Pored probiotika u terapiji dijareje važnu ulogu imaju, manje poznati enterosorbenti, koji kao sunđeri za sebe vežu viruse, bakterije i njihove toksine, te omogućavaju njihovo brzo izbacivanje iz organizma. Oni takođe skraćuju dijareju, kao i ostale simptome infekcije poput mučnine i povraćanja, bola u stomaku, gasova i drugog . Mogu da se koriste sami ili u kombinaciji sa drugim proizvodima. Filtrum je inovativni enterosorbent koji je efikasan kod dijareje bilo kog uzroka. Ukoliko se se javi povišena temperatura, važan dio terapije su i lijekovi za snižavanje povišene temperature.

Da li se može spriječiti stomačni grip?

Kao i kod svakog virusa, sprječavanje širenja virusa i prevencija su ključni. Na prvom mjestu preventivnih mjera jesu toaletne i higijenske navike, odnosno detaljno i često pranje ruku. Veš je potrebno prati na na visokim temperaturama, a poseban oprez je potreban prilikom rukovanja sa hranom (čistite i dezinfikujte kuhinjske površine, izbjegavajte sirovu ili slabo termički obrađenu hranu (jaja, meso, riba), dobro operite voće i povrće, tokom putovanja pijte flaširanu vodu, ukoliko ste bolesni nemojte praviti hranu za druge). Veoma važno je da se ojača imunitet, što će se postići zdravim navikama i unosom dovoljne količine vitamina i minerala. A svakako, u prevenciji stomačnog gripa i probiotici zauzimaju važno mjesto.

(Piše: Mr ph. Davorka Kopanja)