Dugotrajno sjedenje može da utiče na kičmu, metabolizam i cirkulaciju. Ljekar savjetuje jednostavnu naviku koja može da pomogne - ustanite na svakih 30 minuta.
Višesatno sjedenje postalo je neizbježan dio svakodnevice mnogih ljudi, posebno onih koji rade kancelarijske poslove. Iako se najčešće povezuje sa bolovima u leđima i vratu, dugotrajna neaktivnost može da utiče i na cirkulaciju i metabolizam, a povezuje se i sa većim rizikom od brojnih zdravstvenih problema.
Dr Adi Pezo, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, upozorava da posebno problematično može da bude sjedenje u pogrbljenom položaju. Tada se povećava opterećenje lumbalnog dijela kičme, dok dugotrajno mirovanje dodatno opterećuje međupršljenske diskove, piše Fokus.
Ako sate provodimo gotovo bez ustajanja, diskovi postepeno gube vodu i elastičnost, dok mišići koji imaju važnu ulogu u stabilizaciji kičme postaju sve manje aktivni. Posljedice mogu da se jave u vidu bolova u donjem dijelu leđa i vratu, ukočenosti kukova i išijasa, ali i problema poput hernije diska.
Pogrbljeno sjedenje može da utiče i na disanje
Problem nije samo u kičmi. Pogrbljen položaj može da oteža pravilno disanje jer ograničava pokrete dijafragme. Zbog toga se dodatno opterećuju mišići vrata i ramena, što kod nekih ljudi može da dovede do napetosti i glavobolje.
Dugotrajno sjedenje utiče i na metabolizam. Veliki mišići, poput gluteusa i kvadricepsa, tokom višesatnog sjedenja gotovo su potpuno neaktivni. Time se smanjuje njihova metabolička aktivnost, a organizmu je otežana regulacija masnoća i šećera u krvi.
"Kada satima sjedimo, veliki mišići poput gluteusa i kvadricepsa potpuno su neaktivni. U pasivnom mišiću drastično se smanjuje aktivnost enzima zaduženih za razgradnju masnoća, a ćelije gube osjetljivost na insulin", objašnjava dr Pezo.
Zbog toga dugotrajno sjedenje ne treba posmatrati samo kao problem mišićno-koštanog sistema. Nedostatak kretanja može da ima šire posljedice po zdravlje i da bude povezan sa povećanim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih problema.
Ustanite na svakih 30 minuta
Dobra vijest je da dio negativnih posljedica može da se ublaži jednostavnom navikom - redovnim ustajanjem.
"Zlatno pravilo je ustati svakih 30 minuta na barem jednu do dvije minute. Dovoljno je samo ustati, napraviti nekoliko koraka, zabaciti ramena unazad, ispraviti kukove i napraviti dva ili tri spora, duboka udaha dijafragmom", savjetuje ljekar.
Kretanje je važno i za zdravlje međupršljenskih diskova, koji nemaju sopstvenu cirkulaciju. Promjene pritiska koje nastaju tokom kretanja pomažu njihovoj ishrani i hidrataciji. Čak i nekoliko minuta hodanja aktivira mišiće nogu i podstiče cirkulaciju.
Ipak, kratke pauze tokom radnog dana nisu zamjena za redovnu fizičku aktivnost. Stručnjaci preporučuju kombinaciju svakodnevnog kretanja i vježbi kojima se jačaju mišići leđa, stomaka i karlice.
"Zabluda je misliti da sat vremena u teretani poslije posla može da ‘poništi’ štetu od osam sati nepomičnosti", ističe dr Pezo.
Ovo su znaci da tijelu nedostaje kretanje
Ukočenost nakon ustajanja, bolovi u vratu i ramenima, osjećaj zategnutosti u kukovima, potreba za stalnim "krckanjem" leđa ili oticanje nogu mogu da budu znak da tijelu nedostaje kretanja.
Posebno zabrinjava to što se takvi problemi sve češće pojavljuju kod mlađih ljudi. Dr Pezo navodi da u svojoj praksi primjećuje oslabljene mišiće koji stabilizuju karlicu, ukočenost kukova i promjene na diskovima i kod osoba u dvadesetim i tridesetim godinama.
Ono što se nekada češće povezivalo sa starijom životnom dobi danas, zbog sjedentarnog načina života, može da se pojavi mnogo ranije. Zato stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno vježbati samo povremeno - važno je prekinuti dugotrajno sjedenje i tokom dana redovno omogućiti tijelu kretanje.
Upravo zbog brojnih posljedica po zdravlje, štetnost dugotrajnog sjedenja stručnjaci često porede sa drugim nezdravim životnim navikama, uključujući pušenje.
(Mondo)