Iako su šumske gljive ove godine rodile kao nikad, potražnja je takva da se trenutno ne može namiriti ni domaće tržište. Porodica iz Laktaša za jednu sezonu branja gljiva zaradila čak 20.000 maraka!
Velika prednost berača i proizvođača leži u tome što kada je otkup u pitanju nemaju gotovo nikakvih problema jer tržište konstantno vapi za ovim prirodnim proizvodima, a potražnja je takva da se trenutno ne može namiriti ni domaće bh. tržište, pišu "Nezavisne novine".
Zvanični podaci govore kako je prihod u BiH od izvoza gljiva težak šest miliona evra.
Boro Marić, predsjednik Asocijacije gljivara RS, kaže kako se od branja samoniklih gljiva u sezoni može dobro zaraditi, te da sezona u BiH traje kraći dio proljeća, ljeto i cijelu jesen.
"Znam da je porodica iz Laktaša za jednu sezonu branja gljiva zaradila oko 20.000 maraka. To je pristojan novac i dodatna sredstva za kućni budžet", kaže on.
Kako je rekao, u bh. šumama raste pet vrsta komercijalnih gljiva koje otkupljuju, a među kojima su najpopularniji vrganji, lisičarke i crne trube sa desetinama svojih podvrsta.
"Kilogram sušene crne trube košta oko 100 evra, dok je cijena sirove oko jedne KM. Za jedan kilogram sušene crne trube treba prikupiti oko 15 kilograma sirove. Tartufi su oko 150 eura po kilogramu, a cijene sirovih vrganja i lisičarki su od tri do osam KM po kilogramu", kazao je Marić.
Mujadin Tokić, predsjednik Udruženja gljivara Tuzlanskog kantona i proizvođač, kaže kako se od ovog posla može sasvim pristojno živjeti.
"Nivo proizvodnje gljiva naših članova je oko 500 do 600 tona, a najveći dio predstavljaju šampinjoni i to u 70 odsto slučajeva, a ostatak je bukovača i ljekovita gljiva šitake. Gljivarstvo je novo zanimanje i od njega se može uspješno živjeti, ali oni koji misle da je to jednostavno se varaju", kaže on.
Kada je riječ o ljekovitom bilju, Branko Đurić, doktor poljoprivrednih nauka i asistent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, kaže da se proizvodnja gajenog bilja iz godine u godinu razvija te da su pred nama velike šanse i potencijal. Prema njegovim riječima, bogatstvo naše zemlje po ovom pitanju je zaista veliko.
"Procjenjuje se da imamo više od 400 samoniklih biljaka sa ljekovitim svojstvima, od kojih 170 vrsta skupljaju kako za ličnu, tako i za komercijalnu upotrebu. Komercijalno se prodaje, izvozi i nalazi na tržištu oko 70 do 80 vrsta", kazao je Đurić.
Kako dodaje, branje bilja zasad je sporedna djelatnost jer berač dnevno može da zaradi oko 20 KM, što nije dovoljno za život, ali je dovoljno za popunjavanje kućnog budžeta.
Petar Mimić iz Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj ACED iz Banjaluke, kaže kako se od proizvodnje bilja može napraviti dobar biznis.
"Prednost je što se ono veoma lako može prodati i plasirati jer je tržište otvoreno i nema problema sa plasmanom", kazao je on.
Inače, juče je u studentskom kampusu u Banjaluci započela 7. izložba gljiva i ljekovitog bilja, koju organizuje Asocijacija gljivara RS u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, a na kojoj su se predstavili izlagači iz Mrkonjić Grada, Čelinca, Srpca, Prijedora, Tuzle i drugih gradova.
Najnovije i najzanimljivije vijesti pratite na našoj Facebook stranici - MONDOBIH, kao i na Twitteru @MondoBH.
