Malina je živo biće, isto kao čovjek kome moraš posvetiti pažnju. Što veća pažnja, veći su i prinosi, jednostavan je recept NJegoslava Radovića za uspješnu proizvodnju
Fočanski malinari, oni rijetki koji nisu počupali zasade, nakon nekoliko godina poslovanja na granici rentabilnosti i ispod te granice, prošle godine konačno su dočekali dobru otkupnu cijenu, a očekivanja su da će ove godine biti i bolje.
Četrdesetsedmogodišnji Njegoslav Radović iz Broda na Drini, čiji se malinjak od četiri dunuma nalazi u desetak kilometara udaljenom selu Beleni, sedam godina bavi se uzgojem organske maline, koja je u prosjeku, navodi on, za marku i po, pa i do dvije, skuplja od neorganske.
Prošle godine, sa opštinskim, republičkim i drugim podsticajima, svoju organsku malinu naplatio je blizu devet maraka po kilogramu, samo što su prinosi podbacili zbog ekstremno vrućeg ljeta.
Ove godine, očekuje mnogo bolji rod, a sve su prilike da će i cijena biti veća.
Radović priča da je prije sedam godina odlučio da podigne zasad malina i sve je samostalno finansirao, jer nije vjerovao u kvalitet sadnica koje su se dobijale donacijama, što se, kako ističe, pokazalo sasvim ispravno.
U početku je sve radio bez pomoći i savjeta agronoma primjenjujući znanja koja je nalazio na internetu, i imao je, kaže, solidne prinose, da bi se potom uključio u program organske proizvodnje fočanske firme "Boletus", koja mu je obezbijedila stručnu podršku, što je, kako ističe, preporodilo njegovu malinu.
"Oni su mi počeli davati savjete kako treba malinu uzgajati, šta sve treba primjenjivati u organskoj proizvodnji da bi malina bila dobra, a istovremeno da se ne ugrozi organska proizvodnja. Kako sam počeo primjenjivati preparate koje su mi preporučili - malina se preporodila", ističe Radović.
Ovaj vrijedni malinar prisjeća da je u prvoj rodnoj godini njegovog malinjaka cijena maline bila 1,70 KM, što nije moglo da pokrije osnovne troškove, nakon čega su mnogi proizvođači u Foči uništili svoje malinjake.
On navodi da je nakon ekspanzije podizanja malinjaka, kada su se u Foči mnogi odlučili za ovu proizvodnju, brzo došlo veliko razočaranje.
Prema njegovoj procjeni, više od polovine zasada na području opštine Foča, možda čak i 70 odsto, uništeno je zbog niskih cijena.
"I ja sam tada razmišljao da li da uništim, međutim, uložio sam mnogo truda u malinjak i bilo mi je žao da ga se odreknem, tako da sam nastavio da ulažem i radim, računajući da će doći bolje vrijeme, što se ispostavilo sasvim ispravnim. Malina sada dobija veoma dobru cijenu i mogu se ostvariti dobri prihodi. U to vrijeme sam se savjetovao sa iskusnim malinarima i oni su mi rekli da naiđe taj period od nekoliko godina koje su loše, a isto tako naiđe period dobrih godina, tako da se isplati", navodi Radović.
Sa četiri dunuma pod malinama, koliko on ima, ukoliko se primjenjuje ovaj vid uzgoja, i prosječnim prinosima od 1.200 do 1.300 kilograma po dunumu, jedna četvročlana porodica, smatra Radović, može veoma solidno da živi.
Organska proizvodnja podrazumijeva strogu zabranu pesticida, dok su dozvoljeni prepreti na organskoj bazi, koji nemaju karencu i riječ je uglavnom o prihrani preko lista, folijarnog, đubrivima, koja se dobijaju preradom stajnjaka.
Veoma je važan izbor stajnjaka, a Radović svakog proljeća nahrani malinjak sa 20 do 30 tona ovčijeg đubriva.
"Uz preporuku agronoma, od ove godine ovčije đubrivo rastapam u kacama i time zaljevam sadnice. To je takozvana osoka, koja ima izuzetan efekat u proizvodnji maline", navodi Radović.
On napominje da je malina veoma zahtjevna biljka.
"To je živo biće, isto kao čovjek kome moraš posvetiti pažnju. Što veća pažnja, veći su i prinosi", jednostavan je Radovićev recept za uspješnu proizvodnju.
Odabir lastara, njihovo vezivanje i odstranjivanje viška, đubrenje, zaoravanje stajnjaka, frezanje, okopavanje i to dva puta godišnje, zalamanje mladih lastara i naravno berba, poslovi su koji zahtijevaju prisustvo u malinjaku od marta do oktobra.
U porodici Radović svi članovi su angažovani na ovim poslovima, pa Njegoslav ima veliku podršku od supruge Ljiljane, majke Stoje i sinova Bojana i Nemanje, a pri obimnijim radovima angažuju i sezonske radnike.
Od malinara se nerijetko može čuti da im je problem da nađu radnu snagu, dok kod Radovića to nije slučaj.
Prošle godine cijena berbe u njegovom malinjaku bila je marku po kilogramu, a ove godine je, pošto je, objašnjava on, sve poskupjelo, povećao na 1,50 KM, uz obezbijeđenu hranu i prevoz.
"Nemam problem sa radnom snagom, svake godine imam istu ekipu, iste žene koje beru i evo i ove godine sam ih prozvao telefonom, nijedna nije odsutala, svaka hoće da bere. Radnu snagu treba platiti, svačiji rad treba cijeniti, treba nagraditi. Ja ove godine plaćam berbu po kilogramu 1,50 KM, što mislim da je korektna cijena i svaka žena koja bude brala kod mene, a bere se od pet ujutro do dva poslijepodne, dnevno može zaraditi od 50 do 70 maraka, pa čak i više", kaže Radović.
Ovaj vrijedni malinar kao policajac radi u Policijskoj upravi Foča, a kada dođe berba maline obavezno uzima godišnji odmor i kaže da u malinjak prvi ulazi, a zadnji izlazi.
Prošle godine prinos je prepolovljen zbog velike suše, a ove godine malinjak je trenutno u odličnom stanju i trebalo bi da se vrati na normalan prinos, a berba će početi za koji dan.
Radović je kooperant preduzeća "Boletus", sa kojim, ističe, ima odličnu saradnju, pa mu je omogućeno da tokom godine uzme na veresiju sve potrebne preparate za proizvodnju, a računi se ravnaju prilikom naplate maline.
Sa svim podsticajima, obična malina se prošle godine plaćala oko sedam maraka, a organska blizu devet, navodi Radović i dodaje da očekuje da će ove godine, imajući u vidu stanje na svjetskom tržištu i opšta poskupljenja, ukupna cijena biti veća od deset maraka.
Svima koji imaju uslove za ovu proizvodnju Radović savjetuje da podignu malinjak i da će vremenom, uz dosta rada i truda, a pogotovo strpljenja, doći i zaslužena nagrada.
Radović je prije rata živio u Sarajevu, a nakon rata naselio se u predgrađu Foče i kaže da se nije pokajao i da bi ponovo isto uradio.
(Aleksandra Janković/Srna)