Najskuplji stan u Republici Srpskoj tokom prošle godine prodat je u Banjaluci, a vlasnik je za tu nekretninu od 166 kvadrata sa tri garažna mjesta izdvojio vrtoglavih 681.315 KM, za šta bi ovdašnjem radniku sa prosječnom platom trebalo čak 45 godina da je otplati.
U Registru cijena nepokretnosti koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), navodi se da je najviša cijena stana po kvadratnom metru u Srpskoj iznosila 7.856 KM i evidentirana je u opštini Trnovo, Jahorina. Površina stana iznosi 49,8 metara kvadratnih i nalazi se u objektu izgrađenom 2021. godine.
Podaci iz ovog registra pokazuju da je lani na teritoriji Srpske prometovano nekretnina, zemljišta i drugih nepokretnosti ukupne vrijednosti 1,08 milijardi KM.
"Najskuplja kuća prodata u Srpskoj koštala je 650.000 maraka i nalazi se u Banjaluci. Korisna površina kuće iznosi 220 kvadrata, a površina zemljišta uz objekat 504 kvadrata i sagrađena je 2010. godine", stoji u ovom registru.
Najskuplji poslovni prostor u Srpskoj koštao je 677.690 KM i nalazi se u Bijeljini, a njegova površina iznosi 178 kvadrata i smješten je u objektu izgrađenom 2021. godine.
"Najviša cijena prometovanog poslovnog prostora po kvadratnom metru u Srpskoj iznosi 4.646 maraka. Površina poslovnog prostora koji se nalazi u Banjaluci iznosi 61 kvadrat i nalazi se u objektu izgrađenom 2012. godine", pokazuju podaci u registru.
Najskuplje građevinsko zemljište, čija je površina 10.625 kvadrata, nalazi se u Bijeljini, a kupac je za njega izdvojio 7,17 miliona KM. Najskuplje poljoprivredno zemljište, prema registru, nalazi se u Derventi i koštalo je 145.000 KM za površinu od 86.044 kvadrata.
Direktor RUGIPP-a Dragan Stanković ističe da je prethodne godine zabilježen rast broja prometovanih nepokretnosti za oko 20 odsto, dok je ukupan promet premašio milijardu maraka.
"Pri tome, treba imati na umu činjenice da je od 2017. godine, kada je uspostavljen Registar cijena nepokretnosti, do prošle godine zabilježen ukupan promet od oko tri milijarde maraka. I dalje su najaktivnija tržišta nepokretnosti u Banjaluci, Bijeljini i Trebinju, kao i na Jahorini", kazao je Stanković.
Ekonomista Marko Đogo je rekao da je na rast broja prodatih nekretnina i cijene uticala inflacija koja je, između ostalog, podstakla štediše da novac ulažu u nepokretnosti.
"Oni koji imaju novca mogu sebi da priušte nekretnine vrijedne i po pola miliona maraka. I u veoma razvijenim zemljama, koje su imale finansijsku krizu, najbogatiji ljudi su uglavnom izlazili još bogatiji, dok su obični građani obično podnosili najveći teret", rekao je Đogo.
Ugovori
U Registru cijena nepokretnosti u 2022. godini evidentirano je 17.069 kupoprodajnih ugovora u kojima su prometovane 36.284 nepokretnosti, odnosno u prosjeku na mjesečnom nivou oko 1.420 ugovora. U poređenju sa izvještajem za 2021. godinu, broj kupoprodajnih ugovora povećan je za 15,6 odsto, broj prometovanih nepokretnosti za 19,9 odsto, a ukupna ostvarena cijena u ugovorima povećana za je 20,8 odsto ili 186,1 milion KM.