Više od 700 radnika otpušteno u BiH. "Kaiš stežu" i posljedice trpe samo najsiromašniji!
Nakon što je zbog posljedica velike ekonomske krize za pet dana protekle sedmice posao u svijetu izgubilo nevjerovatnih 80.000 radika i prognoziran nastavak otpuštanja i po 5.500 radnika dnevno, talas otkaza će, prema svemu sudeći, ozbiljno pogoditi i BiH.
Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić potvrdio je da je kriza evidentna u BiH i istakao da je posao do sada izgubilo više od 700 radnika, najviše u industrijskim preduzećima!
Ističe da se plasiranjem netačnih podataka, ova informacija zataškava i krije od "očiju javnosti".
"Realnost je da je sve manje posla, a ukoliko se smanje investicije, smanjuje se i aktivnosti kompanija, što, potpuno logično, dovodi do potrebe za smanjenjem radne snage", kaže Lasić za sarajevski "Dnevni avaz".
Dodaje da je autoindustrija već počela da otpušta radnike, a očekivati je da to ovih dana učine i velike firme u BiH koje rade za automobilsku industriju, građevinske firme...
Predsjednik Udruženja poslodavaca BiH i predsjednik ASA Holdinga Nihad Imamović takođe tvrdi da će biti otpuštanja radnika u BiH, ali da se mora naći izlaz, kako bi problem bio prevaziđen.
"Bez obzira u kojem obimu će biti kriza, moramo naći načina da svoje radnike zadržimo", kaže za isti list Imamović.
Istovremeno, u cijeloj priči o globalnoj krizi, koja po mišljenju svjetskih ekonomskih eksperata može potrajati najduže dvije godine, ali sa nesagledivim posljedicama, BiH je "u prednosti", ili se bar tako čini.
Jedna od njih je ta što je spoljni dug BiH relativno mali u odnosu na druge zemlje u širem regionu, a nivo kredita banaka umjeren.
Stručnjaci tvrde da su krediti relativno dobro osigurani , što ukazuje na značajne prednosti za ublažavanje posljedica globalne finansijske krize na BiH.
"BiH je u proteklih 13 godina ostvarila značajan oporavak i ekonomski napredak i bila uspješna u postizanju makroekonomske stabilnosti, ali dugogodišnja visoka stopa nezaposlenosti i visok spoljnotrgovinski deficit i dalje predstavljaju glavne prepreke ekonomskom rastu i razvoju BiH", rekao je na nedavno završenom ekonomskom samitu u Ohridu Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Dodao je da su Savjet ministara BiH, vlade entiteta i Centralna banka preduzeli značajne mjere kako bi očuvali finansijsku stabilnost u BiH.
Procjenjuje da će se ekonomska kriza na BiH odraziti prvenstveno tako što će bankarski krediti biti skuplji, smanjiće se obim investicija i likvidnost u privredi, obim ukupne tražnje robe i usluga, te usporiti ekonomski rast.
" Postoji opravdan strah i od smanjenja priliva direktnih stranih investicija, a recesija koja će vjerovatno zahvatiti Evropu i regiju, kao najznačajnije spoljnotrgovinske partnere, nepovoljno će djelovati na izvoz, koji je nasušna potreba ove zemlje", objasnio je Radmanović.
Ipak, predsjednik Privredne komore Republike Srpske (RS) Borko Đurić je nešto optimističniji jer tvrdi da Srpska ima značajnu prednost u odnosu na okruženje budući da ima velike potencijale u energetskom sektoru koji će, bez obzira na stepen globalne finansijske krize, uvijek biti prioritetan i dominantan kada je riječ o zainteresovanosti inostranih ulagača.
"Tu šansu bi trebalo iskoristiti ulaganjima u taj sektor, za šta još postoje velika interesovanja. Treba omogućiti učešće značajnog dijela privrednih kapaciteta, obezbijediti energiju kao izvozni proizvod i na takav način kompenzovati ono što će se izgubiti kroz druge privredne grane koje su pogođene trenutnim dešavanjima", rekao je Đurić.
Ipak, čini se, da je jedan od glavnih načina za "prevazilaženje" novonastale situacije "maksimalna" štednja i "stezanje kaiša" u svim oblastima, granama, socijalnim slojevima.
Ipak, ko i koliko može da "stegne kaiš" u odavno "stegnutoj" i krizom pogođenoj BiH , to je već drugo pitanje, na koje ni najbolji eksperti nemaju odgovor.
Vlada RS ponudila je rješenje da na svom primjeru pokaže "kako se to radi", jer odlučila je da za deset odsto smanji plate rukovodiocima, ali i službenicima.
Međutim, u toj priči ipak nešto ne štima, jer mediji prenose novu, dijametralno suprotnu i kontradiktornu vijest, da je nacrtom budžeta za narednu godinu predviđeno dodatnih 24 miliona maraka za plate vladinim službenicima.
Zaključak logičan, od "uskog struka" ništa, naprotiv, sedam ministarstava dobiće u "godini štednje" veće plate nego što ih sada imaju.
U Ministarstvu finansija RS objašnjavaju da su novčana izdvajanja za plate veća zbog određenog broja pripravnika koji su primljeni u četvrtom kvartalu 2008. u skladu sa programom Vlade RS.
Ipak, predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić traži objašnjenje i to odmah.
Podsjeća da sindiklaci ne prihvataju odluku Vlade o zaustavljanju rasta plata u 2009. godini, naročito jer ne postoji garancija za rast plata u 2010. godini.
"Neozbiljno je donijeti odluku o štednji koja se odnosi samo na radnike, a da istovremeno ne postoje strategija i plan kao odgovor zbog sveobuhvatne krize", kategorična je Mišić.
Bilo kako bilo, jedno je sigurno, BiH opet boluje i "krizira."
Ostaje jedino nada da većinu običnih građana ipak neće " odnijeti finansijski cunami ", za političku elitu smo uvjereni da neće.
(MONDO)