BiH je u 2008. od privatizacije zaradila oko šest miliona evra.
Federacija BiH je od privatizacije u ovoj godini, prema neslužbenim podacima, zaradila 2,9 miliona KM (1,48 miliona evra), a Republika Srpska 8,9 miliona KM (4,56 miliona evra).
Bosna i Hercegovina je u proteklih 10 godina od privatizacije zaradila 3,12 milijardi KM (1,6 milijardi evra), od čega je 1,49 milijardi KM (764 miliona evra) prihod Federacije BiH, u kojoj je prodato blizu 60 odsto državnog kapitala, navodi na sajtu Poslovni dnevnik (www.poslovni.hr).
Oko 1,72 milijardi konvertibilnih maraka (882 miliona evra) u tom periodu je prihod Republike Srpske, u kojoj je privatizovano 65 odsto državnog kapitala.
Glavnicu prihoda ove godine, 2,7 miliona KM, Federacija je ostvarila od prodaje 67 odsto udjela u mostarskom Hepoku, ortačkoj grupi koju su formirali sarajevska kompanija Amko komerc i srpski proizvodjač sokova i bezalkoholnih pića Vino župa.
Oko 100.000 evra Vlada Federacije BIH zaradila je prodavši većinski udio (67 odsto) u mostarskoj Fabrici duvana bugarskoj kompaniji Paradžik. Od privatizacije Krivaje federalna vlada nije zaradila ni marke. Umjesto toga, svu imovinu te, prije rata najveće kompanije za proizvodnju namještaja u BiH, opterećenu ogromnim dugovima, vlada
Federacije BiH unijela je u novu kompaniju Krivaja 1884, u koju je zavidovićka privatna kompanija Ferimpeks, uloživši pet miliona evra, stekla 70 odsto vlasništva.
Kupovinom dva aviona Turkiš Erlajnz (Turkish Airlines) stekao je 49 odsto udjela u BH Airlinesu, tako da vlada od prepuštanja polovine vlasništva ni u tom slučaju nije ostvarila nikakav prihod.
Federalna vlada mogla je zaraditi neusporedivo više da nije otezala s prodajom 88 odsto udjela mostarskog Aluminija konzorcijumu Glenkor-Dalekovod-Feal, koji su za mostarsku kompaniju ponudili 130 miliona evra, pri čemu bi u Aluminij investirali još 170 miliona evra.
Da je sredinom godine takodje prodala dva telekom operatera BH Telekom i HT Mostar, prema tadašnjim procjenama njihove tržišne vrijednosti, Vlada FBiH mogla je prihodovati 1,25 milijardi evra. Medjutim, vrijednost federalnih telekom operatera koji gube tržišnu utakmicu s privatizovanim Telekomom Srpske stalno pada.
Premda je u RS u deset godina privatizovano 711 preduzeće, od čega je prihod u gotovini 789 miliona evra, dok je ostatak plaćen kuponima stare devizne štednje, čak 97 odsto gotovine ostvareno je prodajom Telekoma Srpske Telekomu Srbije, za 646 miliona evra i naftne industrije RS kompaniji NjeftGazinKor, koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjef.
Sva ostala preduzeća u RS do sredine prošle godine prodata su putem tzv. kuponske privatizacije. Tako je početkom godine Glas Srpske za 3,8 milijuna KM (1,95 miliona evra) prodat konzorcijumu Integral inženjering-Dnevne nezavisne novine. Integral inženjering putem Banjalučke berze kupio je i 61,6 odsto kapitala u Hidrogradnji iz
Istočnog Sarajeva.
(Beta)