Deflacija (jeftina roba) vodi privredu u recesiju, a društvo u depresiju , kaže banjalučki profesor i ekonomski ekspert Rajko Tomaš.
Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta Rajko Tomaš izjavio je da se još ne može definitivno reći da je Republika Srpska u recesiji, jer još nije statistički registrovan pad bruto domaćeg proizvoda za tri mjeseca, ali da postoji niz pokazatelja koji upućuju na to da će cijeli region brzo ući u stanje recesije.
"Prije svega, tu je riječ o pojavi deflacije kojoj se mnogi raduju. Roba postaje jeftinija, ali to je nagovještaj ulaska privrede ne samo u recesiju, nego i buduće depresije", rekao je Tomaš danas u Banjaluci na seminaru pod nazivom "Recesija - opasnost ili prilika", koju organizuje Centar za poslovnu edukaciju i preduzetništvo.
On je rekao da se RS susreće sa stopom deflacije, što je dobro za troškove proizvodnje, ali nije dobro kada se posmatra zašto je došlo do pada cijena, koje je uzrokovano smanjenjem narudžbi u inostranstvu.
Tomaš je konstatovao da je RS u odnosu na Federaciju BiH trenutno ima prednost koji se ogleda u povoljnijem prilivu sredstava, manjoj javnoj potrošnji, i da bi poljedice recesije i eventualne depresije mogle biti manje ukoliko se sredstva iz razvojnog programa Srpske iskoriste za intervenciju u privredi i socijalnoj sferi.
"Neke stvari su pravovremeno urađene, kao u posljednjem kvartalu prošle godine kada je bila jedna brza i relativno odmjerena reakcija institucija, kao što je povećana visina osiguranog depozita u bankama, smanjenje stope obavezne rezerve kod Centralne banke, te još neke ohrabrujuće mjere koje su u tom momentu spriječile nastajanje panike na finansijskom tržištu", kaže Tomaš.
Prema njegovim riječima, dolazi faza kada javnost i privreda očekuju sasvim konkretne mjere da se spreči nelikvidnost, da bude zaustavljeno otpuštanje radnika i slično.
"Vlasti su najavile da će preduzeti niz mjera. Jedno je staviti mjere na papir, a drugo je provesti ih stvarnosti", konstatovao je Tomaš.
On je dodao da male zemlje ne mogu uticati na rješavanje globalne finansijske krize, ali će platiti izuzetno visoku cijenu smirivanje cjelokupne situacije.
Tomaš je naveo da je šansa za male zemlje u postavljanju drugačije startegije i zauzimanja povoljnije pozicije poslije krize.
Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta Mladen Ivanić rekao je da nije dobra ni inflacija, ali ni deflacija koja je uvod u zaostajanje ekonomskih tokova.
Ivanić je rekao da nema utisak da cijene u RS dramatično padaju.
"Ako bi cijene i padale, to je rezultat smanjenje tražnje. Kupovna moć stanovništva pada i samo u tim uslovima ima se smanjenje cijena, i to je ta druga strana medalje. Lica koja su se dosta zaduživala u ranijem periodu, sada su okrenuti vraćanju kredita, a manje svojoj tekućoj potrošnji", konstatovao je Ivanić.
On je dodao da ove prostore kriza neće pogoditi u onom obimu kao što je to bilo sa zapadnim zemljama, te da će to prvenstveno biti kriza tražnje koja će se početi širiti iz izvoznog sektora, usljed smanjenje tražnje u svijetu, koja se već osjeća.
Ivanić smatra da mjere koje se trebaju raditi na ublažavanju posljedica krize ne trebaju biti preširoke, jer "obilje mjera pokazuje nedostatak koncepta".
On smatra da je potrebno smanjiti poreze i doprinose radi olakšanja privrede, početi sa ozbiljnim investicijama javnog sektora, pokušati stimulisati stambenu izgradnju, čime će se povući i mnogo drugih stvari.
Komentarišuć Prijedlog zakona o povećanju akciza, čiji prijedlog je utvrdio Savjet ministara BiH, Ivanić je rekao da on ima smisla ako će biti praćen uvođenjem niže stope PDV-a na osnovne proizvode koje najviše troše siromašni slojevi stanovništva.
Predsjednik Uprave slovenačke konsultantske kuće "Socius" Leonardo Peklar izrazio je uvjerenje da manje privrede, ako su dovoljno sposobne za brze promjene odluka, mogu da iskoriste određene prilike u krizi.
On je konstatovao da trendovi ostvarivanja vrijednosti za akcionare, koji su bili prisutni posljednjih više godina, trebaju biti zamijenjeni stvaranjem nove vrijednosti.
(Srna)