Vlada RS)zainteresovana je za kupovinu banjalučkog pekarskog preduzeća "Žitoprodukt" koje je godinama u dubiozi, a radnici ne primaju plate.
Nezadovoljna visokom cijenom hljeba malih pekara na koju ne može uticati, Vlada bi kupovinom "Žitoprodukta" pokušala uticati na sniženje cijene, jer bi, između ostalog, pšenicu iz robnih rezervi usmjerila za proizvodnju hljeba u "Žitoproduktu", pišu "Nezavisne novine"..
Ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković potvrdio da Vlada ima želju da osposobi to preduzeće, ali je nije da više informacija zbog složenosti situacije, navodeći da bi se za nekoliko sedmica moglo znati tačno stanje.
Direktor "Žitoprodukta" Dragan Ivanković naveo je da će se Vlada definitivno odlučiti kada se bude znalo koliko je potrebno investirati u osposobljavanje pekare i u rješavanje nagomilanih dugova prema radnicima, Fondu PIO i Fondu zdravstvene zaštite.
"Vlada je prepoznala potencijal naše pekare i mi smo angažovali firmu `Mlinpek` iz Novog Sada da obavi procjenu. Prema njihovim podacima, pekara bi nakon neophodnih ulaganja u pogone u početku mogla proizvoditi oko 20 000 hljebova dnevno", rekao je Ivanković.
On smatra da bi, ukoliko bi se aktivirala pekara, cijena hljeba mogla pasti ako bi Direkcija za robne rezerve RS u pekaru unijela svoju pšenicu.
U "Žitoproduktu" nema proizvodnje, a u upravnim zgradama preduzeća prostorije su zakupile različite firme. Prije rata to je bilo najveće pekarsko preduzeće u Banjaluci sa dnevnom proizvodnjom od 120 000 hljebova kojima je snabdijevalo cijelu banjalučku regiju.
Na sajtu Banjalučke berze navodi se da preduzeće, osnovano 1950. godine, duži niz godina posluje sa gubitkom i ima velika dugovanja prema povjeriocima. Prije nekoliko godina uprava preduzeća odlučila je da dio dugova otplati prodajom 12 velikih limenih silosa u staro gvožđe.
Da bi Vlada postala većinski vlasnik "Žitoprodukta", nedostaje joj još oko 13 odsto akcija, s obzirom da, prema podacima Centralnog registra hartija od vrijednosti RS, u "Žitoproduktu" Akcijski fond RS Banjaluka ima 25,2 odsto, Fond PIO 8,4 odsto, te Fond za restituciju RS 4,2 odsto. Ostali akcionari su "Balkan Investment fond", "Cepter fond", "Kristal investment fond", "Aktiva invest fond", te "Bors invest fond".
(MONDO)