Usvajanjem zakona o zaštiti domaće proizvodnje u BiH prekršio bi se sporazum CEFTA, smatra Hrvatska gospodarska komora.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) i njene članice izrazile su u utorak protivljenje najavama Bosne i Hecegovine (BiH) da će uvesti više carine na uvoz pojedinih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, čime bi bilo pogodjeno oko 40 odsto hrvatskog prehrambenog izvoza u BiH.
U saopštenju HGK navodi se da ta Komora smatra da je potrebno zadržati postojeće uslove medjusobne razmjene, kao i da su nadležne institucije pozvali da ulože dodatne napore u dalje jačanje medjusobnih privrednih veza.
Reakcija HGK je uslijedila pošto je Dom naroda Parlamenta BiH u ponedjeljak u prvom čitanju podržao prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje, čijim bi se konačnim donošenjem kršio Sporazum o zoni slobodne trgovine u centralnoj Evropi (CEFTA).
Predloženi zakon predvidja ponovno uvodjenje carinskih taksi za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u okruženju.
"Legitimno je pravo i obaveza svake države da zaštiti svoju proizvodnju, medjutim to se može činiti samo u skladu s preuzetim medjunarodnim obavezama", istakao je predsjednik HGK Nadan Vidošević.
On je naveo da su hrvatski proizvodjači hrane oduvjek bili korektni partneri i investitori na tržištu BiH i da se kvalitet hrvatskih prehrambenih proizvoda ne dovodi u pitanje kod potrošača iz BiH.
"Smatramo da je potrebno zadržati postojeće uslove medjusobne razmjene i pozivamo nadležne institucije da ulože dodatne napore u dalje jačanje medjusobnih privrednih veza, a ne prepreka", naveo je Vidošević u saopštenju.
Iz HGK podsjećaju da Hrvatska i BiH dugi niz godina primjenjuju Ugovor o slobodnoj trgovini, koji je karakterišala asimetričnost, budući da su u Hrvatskoj carine ukinute na dan njegove primjene, a u BiH postepeno u periodu od tri godine, kao i da je specifičnost tog ugovora bila potpuna liberalizacija trgovine kako za industrijske tako i za poljoprivredno-prehrambene proizvode.
"Hrvatska je tim ugovorom izašla u susret BiH kako bi BiH ostavila vremenski period za prilagodjavanje konkurentnijem uvozu i razvoju domaće proizvodnje. Nakon stupanja na snagu Ugovora došlo je do rasta medjusobne razmjene, pri čemu je izvoz prehrambenih proizvoda iz BiH u Hrvatsku rastao brže nego hrvatski izvoz u BiH", navodi se u
saopštenju iz HGK.
Kao primjer navode da je izvoz hrane iz BiH u Hrvatsku od 1997. do 2008. godine povećan sa 35 miliona dolara na 115 miliona dolara, odnosno 228 odsto, dok je rast hrvatskog izvoza u BiH istovremeno iznosio 108 odsto.
U HGK smatraju da bi se jednostranim uvodjenjem carina poremetili vrlo razvijeni i dobro uhodani trgovački tokovi i poslovni odnosi, a došlo bi i do preusmjeravanja dijela trgovine.
"Zbog toga smo posebno iznenadjeni što BiH u vrijeme liberalizacije svoje trgovine s EU donosi mjere kojima ograničava trgovinu i stavlja hrvatske proizvodjače u neravnopravan položaj u odnosu na iste iz EU, a Hrvatska je važan spoljnotrgovinski partner BiH. Ovom mjerom bilo bi pogodjeno oko 40 odsto hrvatskog prehrambenog izvoza", piše u
saopštenju.
Iz HGK podsjećaju i da CEFTA predvidja mogućnost uvodjenja zaštitnih mjera u situacijama kada postoje opravdani razlozi, kojih u ovom trenutku nema, te je HGK pozvala nadležne službe BiH da iskoriste raspoložive mehanizme unutar CEFTA, na šta su se one obavezale prihvatanjem tog sporazuma.
(Beta)