Više hiljada radnika iz BIH ostaće bez posla u Sloveniji,dok će oni koji su planirali da se zaposle u toj zemlji morati da potraže novi posao
Ljubljana je, naime, obustavila zapošljavanje stranaca, među kojima su daleko najbrojniji naši građani.
U Sloveniji odluku o privremenoj zabrani izdavanja dozvola za zapošljavanje stranaca na sezonskim poslovima pravdaju potrebom zapošljavanja vlastite radne snage. Ističu da je broj nezaposlenih u toj zemlji porastao na više od 100.000, a da bi tokom godine mogao biti povećan i za 25 odsto.
Prema podacima iz 2008. godine, u Sloveniji je bilo zaposleno više od 80.000 stranih radnika, među kojima čak 47.500 iz BiH. Oni su bili angažovani na povremenim i stalnim poslovima u građevinarstvu, metaloprerađivačkoj, mehaničarskoj i drvoprerađivačkoj industriji. Najviše stranih sezonskih radnika je na građevinskim poslovima, koji trenutno trpe zbog niskih temperatura i recesije u toj djelatnosti, a više od polovine zaposlenih u tom sektoru su državljani BiH.
Domaći preduzetnici koji imaju poslove i u Sloveniji, iako još nisu upoznati s odlukom slovenačke vlade, nisu iznenađeni najnovijom mjerom. U građevinskoj firmi "RP Promex" iz Kotor Varoša, koja je zbog ekonomske krize protekle dvije godine značajno smanjila obim poslova u Sloveniji, kažu da u tamošnjoj podružnici trenutno zapošljavaju svega šest radnika.
"Građevinski sektor u Sloveniji je u totalnom kolapsu i konstantno su prisutna otpuštanja. Nedavno je firma 'Rešet' iz Celja otpustila 120 radnika, među kojima najveći dio dolazi iz BiH, dok mi imamo ugovor koji važi do maja-juna i pitanje je da li će biti produžen. Ranije su bile neke naznake oporavka, pa sam planirao zaposliti još ljudi, ali od toga, kako se sada čini, neće biti ništa", kaže Radislav Petrušić, direktor "RP Promexa".
Domaći ekonomisti ocjenjuju da bi talas povratka naših radnika iz Slovenije mogao značajno uticati na povećanje broja nezaposlenih u BiH.
"Naša privreda koja je u recesiji, posebno građevinski sektor, ne može obezbijediti posao ni radnicima koji su ovdje, a kamoli onima koji se vrate ili su tek planirali ići za poslom u Sloveniju", ističe Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.
On ističe da je u Sloveniji perspektiva za građevince pogoršana, nakon što je Vlada u Ljubljani odbila da taj sektor podstiče kroz stanogradnju.
Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i direktor građevinske firme "Rankom inženjering" iz Bijeljine, smatra da bi "pritisak" bh. radnika sa slovenačkog tržišta mogao biti toliko jak da prouzrokuje socijalnu nestabilnost u našoj zemlji. Dok Milić odluku Ljubljane ocjenjuje "ozbiljnim potezom ozbiljne države", podsjećajući da su mnoge zapadne zemlje čak i povlačile proizvodne pogone iz inostranstva u cilju očuvanja socijalnog mira, Petrušić je smatra kontraproduktivnom.
"Umjesto rješenja problema nezaposlenih Slovenci će ovom mjerom napraviti još veći problem, jer naprosto nemaju vlastitih zidara, tesara i armirača, niti Slovenci, čak i oni koji su ostali bez posla, to žele da rade", tvrdi Petrušić.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja je ranije saopštavala broj bh. radnika koji se domaćim službama prijavio po osnovu prestanka radnog odnosa u inostranstvu, sada tvrde da ne raspolažu tim podacima.
"Službe za zapošljavanje ne vode evidencije o broju radnika koji se zbog gubitka posla u inostranstvu prijavljuju na evidenciju nezaposlenih lica u BiH. U BiH ne postoji jedinstvena baza podataka svih nezaposlenih evidentiranih, te Agencija sve podatke kojima raspolaže mora dobiti od entitetskih i kantonalnih službi za zapošljavanje", kažu u toj agenciji. (MONDO)
