Mondo se raspitao da li Aerodrom Banjaluka može postati kargo centar i da li je njegova perspektiva u dovođenju avio prevoznika koji nude jeftine karte.
Sa novcem koji se sada troši Aerodroma Banjaluka mogla bi se dovesti bar dva avio prevoznika da lete iz Mahovljana, smatra Alen Šćurić vazduhoplovni analitičar i stručnjak koji je do detalja upućen u zbivanja u avio bizinisu u regiji.
Šćurić aktivno i energično prati događanja u civilnom vazduhoplovstvu u Evropi, a posebno na Balkanu. Redovan je gost tematskin televizijskih emisija, piše tekstove za medije u regiji i redovan je kolumnista i analitičar najboljeg regionalnog internet portala koji se bavi isključivo vazuhoplovstvom.
U razgovoru za MONDO kaže da banjalučki aerodrom, bez obzira na ideju i planove rukovodstva, ne može postati regionalni kargo centar jer Banjaluka nije dobro povezana sa većim centrima u regiji niti se ovde proizvodi mnogo toga što bi se eventualno izvozilo vazduhoplovnim putem.
Podsjećamo, rukovodstvo Aerodroma Banjaluka i nadležnog ministarstva nakon kratkotrajnog posla prevoza mesa za Tursku donijelo je odluku o gradnji zgrade koja će poboljšati kargo kapacitete aerodroma. U izgradnju kargo skladišta i njegovo opremanje biće uloženo oko milion i 200 hiljada maraka, a banjalučki aerodrom namjerava da uloži oko 7 miliona KM u modernizaciju aerodroma i kargo kapaciteta kako bi imali mogućnost dobijanja poslova za transport robe.
Da li jedini aerodrom u Srpskoj ima perspektivu kao aerodrom za prevoz tereta (kargo)?
Ne znam tačno šta oni planiraju ni kojeg će to biti obima, ali nijedan aerodrom na području bivše Jugoslavije nema šanse da bude samo kargo aerodrom. To je bajka za malu djecu. Recimo, ni aerodrom u Ljubljani to ne može. Kargo promet cijele bivše države nije toliki da može napraviti obim posla kao što ga ima aerodrom u Lincu, na primjer.
Da biste imali uspješan kargo morate imati nešto što izvozite, gotov proizvod kao što je bilo to goveđe meso koje se izvozilo iz Banjaluke, ili da imate razvijenu infrastrukturu pa ćete onda cijenom i kvalitetom privući druge da od vas lete kargom, što Banjaluka nema.
Govorim o razvijenoj željezničkoj mreži, o obližnjoj brodskoj luci, o izuzetnoj mreži cesta i o tome da je potrebno da ste dobro povezani sa svim centrima u krugu 350-400 kilometara.
Primjer za ovo je Zadar koji se sada kandiduje da bude distributer „Alibabe“ za Evropu (najveći kineski distributer proizvoda koji se prodaju preko interneta). Prednost Zadra je što ima izuzetan aerodrom sa dvije piste, sa ogromnim potencijalima još iz vremena JNA. Imaju autoput koji ide u četiri smijera, imaju luku koja je na 15 kilometara i povezana je sa novom cestom od četiri trake, a imaju i željeznicu. U takvim uslovima imate šanse da budete distributivni centar i onda ćete naravno invesitrati u kargo i pokušati uzeti što više kargo prometa od ostalih gradova i država koji su u krugu od 300 kilometara.
To Banjaluka sigurno nema. Možda oni misle, ako izgrade neki savremeniji kargo prostor, da će ponovo preuzeti od Tuzle taj let prema Turskoj. Znam da je to samo po sebi mali posao da se ne isplati investirati u tako nešto.
Ipak, od prošle godine izvoz mesa u Tursku je značajno pojeftinjen otkako se sa ranijeg prevoza avionima prešlo na transport kopnom, nakon što je EU dozvolila prelazak kamionima preko svoje teritorije, pa meso iz BiH ide preko Srbije i Bugarske za Tursku. Proteklih mjeseci meso ne leti ni iz Tuzle ni iz Banjaluke...
Da se razumijemo, Banjaluku neće spasiti nikakav kargo niti će oni tu napraviti nekakav biznis.
Ono što je mene iznenadilo je npr. Aerodrom Niš.
Oni su jedni od rijetkih u regiji koji imaju kargo liniju. Ali sam se iznenadio kad sam čuo da im zbog te linije stižu kopnenim putem lijekovi iz „Plive“ iz Hrvatske i onda se tamo pretovaraju u avion i idu dalje.
Nisam očekivao da bi neko vozio 700 kilometara zbog toga, ali oni su našli svoju „nišu“. Jeftiniji su, imaju neke izvozne benefite jer to ide preko Srbije.
Ali ni aerodrom u Nišu ne živi od toga, to im je sporedni posao.
Šta je najbolje rješenje za male aerodrome u regiji? Da li su to letovi niskotarifnih (low cost) kompanija, kao Wizz Air u Tuzli, ili nešto drugo?
Ne postoji čarobna formula niti za jedan aerodrom. U Nišu su našli modalitet koji će njima biti prihvatljiv. Koliki su uopšte potencijali Banjaluke ako vidimo da je toliko blizu Zagrebu? Šta god vi napravili većina putnika će i dalje putovati iz Zagreba. Da li Banjaluka može imati te potencijale da preuzme dio putnika iz Zagreba?
Da li je pametna stvar ovo što smo spomenuli da radi Zadar? Apsoultno da. Zadar je turističko mjesto. Ako izdvoji određen novac za ulaganje u aerodrom onda će dobiti milione evra nazad koje će mu vratiti ti turisti. A onda može 10 odsto novaca koje su donijeli ti turisti usmjeriti za dovođenje novih turista itd.
U ovom momentu sada - ovo što radi Tuzla i što radi Niš - ako me pitate da li je to pametna stvar – jeste ako imate neku strašno veliku dijasporu onda vam se i to isplati. Ljudi dolaze kući, ostavljaju pare. Ali to Banjaluka nema.
Stručnjaci među kojima ste i vi smatraju da model u kojem se cijeli aerodrom prepusti jednom "low cost" prevozniku takođe nije održiv na duže vrijeme?
Kad pogledate da jedan aerodrom Han (kod Frankfurta) koji je jedan od većih "low cost" aerodroma ima oko tri miliona putnika, a pred bankrotom je, mislim da sam vam sve rekao. "Nema hljeba samo od low cost-a".
Bezbroj aerodroma postoji u Evropi koji žive samo na "lowcosterima" , a zapravo žive na subvencijama lokalnih zajednica koji iz raznoraznih razloga plaćaju te "lowcostere" jer od toga imaju nekih benefita . Bilo da su previše, kao ludi, investirali u aerodrom pa sad to moraju opravdati, pa onda niko ne vidi da se daje još milion milion i po. To onako ide, polu ispod žita, pa ljudima možemo zamazati oči kada smo potrošili već 100 ili 200 miliona na aerodrom, ovo manje neće niko ni primijetiti.
Ili ako neka lokalna firma ili turistički kompleksi imaj interesa, kao u slučaju Zadra, pa se onda takva stvar isplati. Pa ne gledate na to koliko zapravo dajete u aerodrom nego vam je on uslov da biste mogli ostvariti određeni turizam jer danas turisti isključivo idu sa "lowcosterima". Ni tu Banjaluka nema neke pretjerano šanse.
Da li manji aerodromi tj. manje i ekonomski slabije države ili entiteti mogu razmišljati o osnivanju sopstvene avio kompanije?
Ideja da se osnuje kompanija i da ta kompanija onda leti prema par "hubova" (većih aerodromskih čvorišta) pa to bi još i prošlo da to nije Banjaluka. Znate kako to ide kod nas, u Banjaluci ako neko napravi avio-kompaniju onda tu računajte još 300 ljudi koji će od toga živjeti i zapošljavati se „po babi i po stričevima“.
Gledajte kako je prošla i „Sky Srpska“ i „Air Srpska“...Mislim, hajde da budemo realni. Niski su potencijali i morate doslovno napraviti minijaturnu firmu koja će vam sa minimalnim troškovima pokušati uloviti svoju nišu, ali to na našim prostorima teško prolazi jer znate kakvi su naši ljudi.
Ipak, sada imamo takvu situaciju da Vlada redovno subvencioniše aerodrom sa 1.900.000 KM godišnje, a da možemo letjeti samo do Beograda. Da li bi se taj novac mogao pametnije iskoristiti?
Moram priznati da ne vidim nekih pretjeranih potencijala za Banjaluku. Trebalo bi možda - pošto taj aerodrom i sad troši pare - za te pare dobiti promet recimo tuzlanskog aerodroma, a iskreno, ako ćemo tako, onda je bolje dati nekom "Wizz Air-u" ili "Ryan Air-u" taj novac jer sad ga već troše za plate ljudi koji igraju pasijansa i ne rade ništa .
Šta biste vi savjetovali ljudima u JP „Aerodromi RS“?
Ako je već odlučeno da imamo aerodrom onda je bolje taj novac koji se već daje, dati "Wizz Air-u" (ili nekom drugom niskotarifnom prevozniku) pa onda ti ljudi na aerodromu imaju šta raditi. Imaćemo određenu količinu putnika pa će nam onda ti ljudi ostaviti određeni novac, donijeti nešto lokalnoj zajednici, a i naši biznismeni će moći letjeti itd.
Sa tim novcem koje sada troši banjalučki aerodrom, ja bih doveo nekog „legacy carriera“ (avio-prevoznici sa tradicijom koji imaju međunarodne linije već nekoliko decenija; obično poznate i velike kompanije) tipa „Austrian airlines“ koji bi vozio svaki dan prema svom "hubu" - da mogu ići po cijelom svijetu i doveo bih što više "lowcostera".
Za taj novac možete napraviti 350-400 hiljada putnika što znači da bi aerodrom sa tim putnicima bio samoodrživ i ne bi stvarao gubitak.