Američki Senat donio je zakon kojim se ukida zabrana javnog deklarisanja homoseksualaca u američkoj vojsci.
Za zakon kojim se ukida politika nazvana "ne pitaj, ne pričaj" glasalo je 65 senatora - 55 demokrata, osam republikanaca i dva nezavisna, dok je 31 bio protiv.
Predstavnični dom je u srijedu, sa 250 glasova "za" i 175 "protiv", izglasao isti zakon. Da bi zakon stupio na snagu potrebno je da ga potpiše i predsjednik Barak Obama.
Očekuje se da će on to učiniti naredne sedmice, iako će biti potrebno više mjeseci da bi na snagu stupilo ukidanje 17 godina starog propisa "ne pitaj, ne pričaj", poznatog po engleskoj skraćenici DADT.
Ukidanje DADT-a bilo je jedno od preizbornih obećanja predsjednika Obame, koji je u svom prvom govoru posvećenom stanju nacije poručio da neće dozvoliti kršenje ljudskih prava niti diskriminaciju u zapošljavanju, kao i da će ukinuti zakon koji ljudima, zbog onoga što jesu, zabranjuje da brane zemlju koju vole.
Prema studiji Pentagona koja je objavljena 30. novembra 70 odsto pripadnika vojske ne očekuje da bi ukidanje DADT-a negativno uticalo na borbenu gotovost i koheziju jedinica.
Po objavljivanju studije, ministar odbrane Robert Gejts i šef Združenog štaba američkih oružanih snaga admiral Majkle Malen pozvali su Kongres da ukine DADT.
Politika "ne pitaj, ne pričaj" pokrenuta je na početku mandata administracije Bila Klintona i u tom trenutku bila je kompromisno rješenje i najviše što se moglo učiniti na poboljšanju položaja homoseksualaca u armiji.
Prema DADT-u, zabranjeno je postavljanje pitanja vojnicima da li su homoseksualci. Istovremeno vojnicima homoseksualcima bilo je zabranjeno da otvoreno govore o svojoj seksualnoj orijentaciji.
Procjenjuje da se od 1993. godine, oko 14.000 ljudi otpušteno iz vojske u skladu sa tim zakonom.
(Srna)