Mračna strana Dana zahvalnosti Prvi Amerikanci odaju počast Indijancima za jednu stvar, a na drugu "zaboravljaju" | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Mračna strana Dana zahvalnosti Prvi Amerikanci odaju počast Indijancima za jednu stvar, a na drugu "zaboravljaju"

Autor Edin Delibašić
Autor Edin Delibašić

Svakog četvrtog četvrtka u novembru građani Sjedinjenih Američkih Država slave, za njih, veliki praznik.

Izvor: ilustracija, youtube/screenshot/North Dakota Governor Doug Burgum

Rade samo oni koji moraju, a proslava uz mnogo hrane i pića će traje do duboko u noć.

Okupljeni oko bogatih trpeza na kojima počasno mjesto zauzima ćurka, širom ove države porodice pripovedaju o istoriji i zahvaljuju bogu na svemu što im je pružio.

Ipak, jednu stranu priče rijetko će ko pomenuti.

Širom SAD-a svake godine četvrtog četvrtka novembra, u znak sjećanja na prve doseljenike na ovom kontinentu i nedaće koje su prošli, slavi se Dan zahvalnosti.

Amerikanci će najčešće reći da je to praznik zajednice različitih kultura, dan koji su prihvatili svi bez obzira odakle su i kada stigli u Ameriku.

Istorijski, istina je ipak malo drugačija…

 Nakon 66 dana teškog putovanja, prvi engleski doseljenici su stigli u "obećanu zemlju" - Ameriku. Tu su, priča kaže, odmah uspostavili jednakost među sobom i prihvatili zajedničko ime pilgrims - hodočasnici.

Ipak, zanos i opčinjenost novim domovinom uskoro su zamenili strah i konstantna glad. Bila je hladna i surova zima, a "prvi Amerikanci", naseljeni u luci Plimut, u današnjoj državi Masačusets, nisu znali kako da se snađu za hranu.

Spasili su ih Indijanci. Oni su prve doseljenike nahranili i naučili kako da uzgajaju kukuruz i drugo povrće.

Kada su hodočasnici naredne jeseni i sami uzgojili dovoljno da mogu da prežive predstojeću zimu, pozvali su Indijance i zajedno su organizovali veliku gozbu.

Na trpezi je, između ostalog, bilo i divljih ćuraka.

Zbog toga je ovo nezaobilazno jelo današnjih proslava Dana zahvalnosti koji je postao jedan od omiljenih američkih porodičnih praznika.

Datum i mjesto održavanja proslave prvih Dana zahvalnosti su diskutabilni. Mjesto koje se danas zvanično uzima kao mesto održavanja prvog Dana zahvalnosti je američki grad Plimut u saveznoj državi Masačusets 1621.

Praznik je zvanično uveden 1789. godine na preporuku predsjednika Džordža Vašingtona i odobrenje Kongresa.

Kasnije, 1941. predsjednik Ruzvelt potpisao je zakon kojim se i zvanično uspostavlja Dan zahvalnosti kao praznik koji se proslavlja četvrtog četvrtka u novembru u znak sjećanja na dobrotu Indijanaca i prvu zajedničku trpezu dva naroda.

Ili tako bar kaže romantična priča…

"Dan žalosti", a ne "Dan radosti"

U stvarnosti, evropski doseljenici su vrlo brzo zaboravili na dobrotu starosjedilaca američkog kontinenta i počeli su nemilosrdno da ih istrebljuju.

Čitava plemena – ratnici, stari, žene i deca, zajedno sa njihovim domovima su nestajali u plamenu "vatrenih štapova" koje su "bledoliki" donijeli sa sobom.

Čak i u rijetkim slučajevima, kada doseljenici nisu napadali Indijance i oduzimali im teritorije, domoroci su umirali jer su Evropljani sa sobom donijeli viruse i bolesti koje su desetkovale Indijance.

Nepoznato je koliko je američkih starosjedilaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbovog dolaska.

Procjene se kreću od manje od 10 miliona do više od 100 miliona.

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE