Prijeti nova katastrofa u Černobilju: Jezgro aktivno, naučnici ne mogu da mu priđu | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Prevelika radijacija

Prijeti nova katastrofa u Černobilju: Jezgro aktivno, naučnici ne mogu da mu priđu

Autor Vesna Kerkez
Autor Vesna Kerkez

Trideset i pet godina nakon što se u nuklearnoj elektrani u Černobilju u Ukrajini dogodila najgora nuklearna nesreća u istoriji, fisijska reakcija ponovno tinja u uranijumskom gorivu zakopanom duboko u dvorani reaktora.

Izvor: Profimedia

"To je poput žara na roštilju", kaže Nil Hajat, hemičar za nuklearne materijale sa Univerziteta Šefild u Velikoj Britaniji. Ukrajinski naučnici se trude da utvrde hoće li se reakcija sama ugasiti ili će biti potrebne vanredne intervencije kako bi se spriječila nova katastrofa.

"Senzori pokazuju sve veći broj neutrona, što je signal fisije, koji struji iz jedne nepristupačne prostorije", izvijestio je prošle nedjelje, tokom rasprava o demontaži reaktora, Anatolij Dorošenko iz Instituta za bezbjednosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) u Kijevu u Ukrajini.

"Mnogo je neizvjesnosti, ali ne možemo isključiti mogućnost nezgode. Broj neutrona polako raste", kaže Maksim Saveljev iz ISPNPP-a, sugerišući da stručnjaci imaju još nekoliko godina da smisle kako da uguše prijetnju. Bilo koje rješenje pomno će pratiti i stručnjaci iz Japana, koji se još nose s posljedicama nuklearne katastrofe prije 10 godina u Fukušimi.

Bauk samoodržive fisije u ruševinama nuklearne elektrane odavno se nadvio nad Černobiljem. Kad se 26. aprila 1986. godine dio jezgra reaktora broj četiri otopio, štapovi uranijumskog goriva, njihova obloga od cirkonijuma, kontrolne grafitne šipke i pijesak ubačeni su na jezgro kako bi ugasili požar, da bi se potom stopili u lavu. Ta lava je potonula u podrumske prostorije reaktorske dvorane i očvrsnula u formacije nazvane materijalima koji sadrže gorivo (FCM). Materijali sadrže oko 170 tona radioaktivnog uranijuma, odnosno, oko 95 posto izvornog goriva.

Betonsko-čelični sarkofag, nazvan "Sklonište", podignut godinu dana nakon nesreće, u kojem se nalaze ostaci reaktora broj četiri, omogućio je prodiranje kišnice. Budući da voda usporava ili smiruje neutrone i tako povećava šanse za cijepanje uranijumskog jezgra, jače kiše ponekad bi mogle da povećaju broj neutrona. Nakon pljuska u junu 1990. godine "pratilac", odnosno, naučnik u Černobilju, koji rizikuje da se izloži zračenju ulaskom u oštećenu reaktorsku dvoranu, raspršio je otopljeni gadolinijum nitrat koji apsorbuje neutrone na FCM-u, za koje su se on i njegove kolege bojali da bi mogli postati kritični. Nekoliko godina kasnije na krov "Skloništa" postavljene su prskalice s gadolinijum nitratom, ali sprej ne može efikasno da prodre u neke podrumske prostorije.

Zvaničnici nuklearke u Černobilju pretpostavljali su da će svaki rizik nestati nakon što je 2016. godine masivni Novi bezbednosni okvir (NSC) postavljen iznad "Skloništa". Konstrukcija vredna 1.5 milijardi evra trebalo je da osigura "Sklonište" kako bi moglo da se stabilizuje i na kraju demontira. NSC takođe sprečava prodor kiše, a od kada je postavljen, broj neutrona u većini područja u "Skloništu" je stabilan ili opada.

Možda će vas zanimati

Broj neutrona raste

Međutim, na nekim mjestima broj neutrona počeo je da raste i udvostručio se u posljednje četiri godine u sobi 305/2 u kojoj su tone FCM-a zakopane ispod ruševina. ISPNPP-ovi modeli sugerišu da sušenje goriva čini neutrone još efikasnijim u cijepanju jezgra uranijuma. "To su uvjerljivi i vjerodostojni podaci. Jednostavno nije jasno o čemu se tu radi", kaže Hajat.

Ta prijetnja se ne može zanemariti. Kako se voda bude povlačila, postoji bojazan da će se "reakcija fisije eksponencijalno ubrzavati", ističe Hajat, što dovodi do "nekontrolisanog oslobađanja nuklearne energije". Ne postoji šansa za ponavljanje 1986. godine, kada su eksplozija i požar proširili radioaktivni oblak nad Evropom.

Nekontrolisana fisijska reakcija u FCM-u mogla bi se raspršiti nakon što vrelina prokuva preostalu vodu. Ipak, napominje Saveljev, iako bi bilo koja eksplozivna reakcija bila ograničena, mogla bi dovesti do urušavanja nestabilnih dijelova klimavog Skloništa, puneći NSC radioaktivnom prašinom.

Černobilj 2
Izvor: YouTube/Printscreen/The Telegraph

Rješavanje nove prijetnje zastrašujući je izazov. Nivoi zračenja u prostoriji 305/2 sprečavaju približavanje ljudi i ugradnju senzora. Prskanje gadolinijum nitratom na nuklearne ostatke nije opcija, jer su zatrpani betonom. Postoji ideja da se napravi robot koji može podnijeti intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u FCM-u i ubaci cilindre bora, koji bi funkcionisali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone. U međuvremenu, ISPNPP namjerava da pojača nadzor nad dva druga područja u kojima FCM može postati kritičan.

Obnavljanje fisijske reakcije nije jedini izazov s kojim se suočavaju čuvari Černobilja. Pod intenzivnim zračenjem i visokom vlagom FCM se raspada i stvara još više radioaktivne prašine, koja komplikuje planove demontaže "Skloništa". Isprva je formacija FCM-a nazvana "Slonovo stopalo" bila toliko tvrda da su naučnici morali da koristi pušku kalašnjikov kako bi odlomili komad za analizu. "Sad više-manje ima konzistenciju pijeska", kaže Saveljev.

Ukrajina već dugo namerava da ukloni FCM i odnese ga u geološki repozitorij. Do septembra, uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj, namjerava da donese sveobuhvatan plan za uklanjanje FCM-a. Ipak, možda će biti teže nego što se mislilo zakopati aktivne ostatke reaktora unutar "Skloništa", zaključuje portal "Science".

(Mondo)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE