Nijemci su, prema rezultatima Instituta za društvena istraživanja "Alensbah", mnogo sujeverniji nego prije četvrt vijeka - polovina građana vjeruje u "čudnu" sreću i boji se malera.
"Sve zavisi od toga kako definišete šta je sujeverje. Može se reći da je broj ljudi koji imaju neke elemente sujeverja u svakodnevnom životu porastao u posljednjih 20 godina", kaže dr Tomas Petersen iz Instituta "Alensbah".
Pronalaženje djeteline sa četiri lista je za polovinu ispitanika siguran pokazatelj sreće. Čak 40 odsto smatra da je pravi pogodak ako se noću ugleda zvijezda padalica. Nešto manje njih oduševljeno je kada vidi odžačara. Tada je samo potrebno da okrenu dugme na košulji, jakni ili sakou i da im taj dan bude sjajan.
“Otkrili smo da naši studenti, na primjer, često sujevjerni pred ispite. To im pomaže da ostvare bolje rezultate na testovima i ispitima. Najčešće nose ogrlice, male igračke, medvjediće ili ‘srećno prase’ koje je stvarno simbol sreće u Njemačkoj. Neki imaju ’srećnu odjeću’, ’srećni’ džemper ili košulju. Pitali smo se šta je posebno u tim situacijama. Ljudi se jednostavno okrenu vjerovanjima kada osjete veliku nesigurnost", priča psiholog Barbara Stoberok.
U jednoj studiji učestvovali su igrači golfa. Polovini je data lopta i rečeno da je to - "srećna lopta". Oni su imali mnogo bolje rezultate od druge polovine kojoj nije bilo ništa rečeno. Tako je dokazano da tu nema vudua niti ičeg sličnog, već da jednostavno ta vjera može da vam poboljša rezultate.
Kada je riječ o negativnim predznacima, svaki četvrti sujeverni Nijemac najviše se "plaši" crne mačke. Broja 13 se pribojava nešto manje ispitanika.
Kada je petak trinaesti dan u mjesecu, skoro 23 odsto ljudi ima loš osjećaj kada ujutru napusti kuću.
Četiri petine onih koji imaju afinitet prema raznim vjerovanjima nemaju visoko obrazovanje. Najviše sujevernih ima među ljudima u šestoj deceniji života, a najmanje je onih koji imaju od 30 do 40 godina.
Sve veći broj sujevernih nije iznenađenje za Barbaru Stoberok. "Tokom ove ekonomske krize u posljednje dvije godine, kada ljudi ne znaju šta nosi sutra i klimave su pozicije na poslu, i u Njemačkoj se javila nesigurnost. Tada su ljudi zbog stresa podložniji sujeverju" - kaže ona.
Doktor Toams Petersen smatra da sujeverje nije povezano sa optimizmom ili pesimizmom, već sa svijetom vjerovanja: "Sistem vrijednosti se promijenio, posebno u religiji. Katolička i protestantska tradicija su izgubile snažan uticaj u njemačkom društvu, ali ne u svim aspektima. Manje se vjeruje u Isusa, dok su vjerovanja u anđele, pakao ili đavola na istom nivou. To ima svoje razloge".
Okretanje ka nečemu novom može da se definiše kao nalaženje puta u situacijama kada klasična hrišćanska vjerovanja gube snagu. U Njemačkoj postoji samo površno sujeverje, koje ne utiče značajnije na društvo" - navodi Petersen.
Ipak, sujeverje nije pomoglo njemačkoj fudbalskoj reprezentaciji na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi. Njemačka je tada navodno davala po četiri gola kada god bi selektor Joakim Lev nosio plavi džemper na utakmicama. Zato su svi tražili od Leva da ne pere džemper i da ga nosi i na polufinalnoj utakmici protiv Španije koju je Njemačka ipak izgubila.
I Mario Gomez, golgeter "Bajerna", jedini u reprezentaciji ne pjeva njemačku himnu, jer misli da će tako povećati šanse da postigne gol.
"Njemački fudbaler Miroslav Klose, na primjer, uvijek prvo obuče desnu kopačku i ulazi na teren uvijek prvo desnom nogom. On je tada u vrlo neizvjesnoj situaciji, ne zna kako će proći utakmica i kako će ostali igrati, pa je pod stresom. To doprinosi da se posveti neuobičajenim stvarima", opisuje Barbara Stoberok.
(Srna)