Mnogi Avganistanci donose očajničke odluke dok njihova nacija ulazi u sve veće siromaštvo, pa tako neki na prodaju nude sopstvene organe.
U zapadnoj provinciji Herat ljudi kojima je novac prijeko potreban rizikovali su svoje živote da bi prodali bubreg.
Ekonomija ove zemlje zavisne od međunarodne pomoći već je bila na klimavim nogama kada su talibani preuzeli vlast sredinom avgusta, usred haotičnog povlačenja američkih i NATO trupa. Međunarodna zajednica je zamrznula sredstva Avganistana u inostranstvu i zaustavila sva finansiranja ne želeći da sarađuje sa talibanskom vladom s obzirom na njenu reputaciju koju je stekla tokom prethodne vladavine prije 20 godina.
Posljedice su bile razorne po zemlju koja je već četiri decenije pogođena ratom, nedostatkom radnih mjesta i sve većim ekonomskim izazovima koji su najteži za najugroženije članove društva.
Urolog i hirurg za transplantaciju bubrega dr Nasir Ahmad kaže da je izvršio 85 ovakvih operacija u 2021. godini. Ističe da uz obostranu saglasnost donora i kupca bubrega kompletna operacija transplantacije košta od šest do osam hiljada američkih dolara. U zavisnosti od krvne grupe, bubrezi mogu koštati od dvije do četiri hiljade dolara sa bolničkim troškovima, lijekovima i operativnim taksama koje dostižu i do četiri hiljade dolara.
Ahmad dodaje da su ljudi koji prodaju svoje bubrege najugroženiji i da se na taj način bore da prehrane svoju porodicu.
Većina donora koji se javljaju da prodaju svoj bubreg dolazi iz siromašnih porodica pogođenih razornom ekonomskom krizom u Avganistanu i nisu svjesni opasnosti koje bi gubitak bubrega mogao da donese. Doktor specijalista interne medicine Ahmat Šekaib rekao je da, iako ljudi mogu dobiti kratkoročnu ekonomsku dobit od prodaje svojih organa, na taj način ipak rizikuju svoje živote.
"Većina tih ljudi će se suočiti sa zdravstvenim problemima na duže staze", rekao je on.
U selu Kudosabad u okrugu Kohsan četrdesetogodišnji Gulam Hazrat prodao je prije mjesec dana svoj bubreg za 2.300 američkih dolara kako bi prehranio svoju porodicu i platio neuspjeli put da ilegalno uđe u Iran u potrazi za poslom.
Mjesec dana nakon što su se talibani vratili na vlast, Hazrat je pozajmio 200 dolara i platio krijumčaru da ga odveze u Iran gdje se nadao da će naći posao, ali su ga iranske vlasti uhapsile i deportovale nazad u Avganistan. Po povratku je osjećao da nema druge opcije osim da proda bubreg kako bi sastavio kraj s krajem za svoju porodicu.
"Nisam mogao da izađem i molim za novac, nisam mogao da prosim i onda sam odlučio da odem u bolnicu i prodam bubreg, da bih bar neko vrijeme mogao da prehranim svoju djecu", rekao je Hazreti.
Doktor mu je prepisao godinu dana odmora kako bi se oporavio od operacije i rekao da izbjegava bilo kakve teške poslove, ali Hazreti nije siguran šta će učiniti kada ponestane novca koji je dobio za bubreg. Avganistanci se suočavaju sa najtežom zimom do sada, dok se zemlja bori sa brzorastućom humanitarnom krizom nakon prošlogodišnjeg preuzimanja vlasti od strane talibana. Zbog nedostatka sredstava potrebnih za održavanje netaknutih zaliha hrane, Avganistanci se sada suočavaju s akutnom glađu i hiljade ljudi su raseljene.
Starješina sela Kudosabad Mir Ahmad rekao je da trenutna situacija i kriza u zemlji guraju obične Avganistance u ekstreme kako bi preživjeli.
"Većina ljudi napušta zemlju u strahu za svoje živote. Neki odlaze i u potrazi za poslom, a kada ti ljudi ne mogu da stignu u druge zemlje, vraćaju se kući i moraju da vrate novac koji su pozajmili za svoje putne troškove. A da bi to uradili, prodaju svoje kućne stvari ili bubreg. Neki se čak odlučuju da prodaju i svoju djecu".
Ujedinjene nacije su prošle nedjelje uputile svoj najveći apel do sada i zatražile više od pet milijardi dolara pomoći za 22 miliona Avganistanaca u zemlji, kao i 5,7 avganistanskih izbjeglica u pet susjednih zemalja.
(MONDO/Nezavisne)