Za razliku od libijskog vođe koji je u svom šatoru odsjedao dok je posjećivao svjetske metropole, Obamin šator služi za sigurnu komunikaciju.
Američki predsjednik Barak Obama sa članovima svog tima u pokretnoj ratnoj sobi, i to u šatoru - ta rijetka slika koju je objavila Bijela kuća, pokazuje Obamu kako vodi telefonske razgovore iz šatora u Brazilu, da bi se informisao o događajima u Libiji.
Šator predstavlja pokretan siguran prostor, pod nazivom instalacija za obezbjeđene osetljive informacije, skraćeno SCIF, koji zvaničnicima omogućava da vode povjerljive razgovore i dok su na putu, javlja BBC.
Napravljeni da spriječi priskluškivanje, takvi objekti predstavljaju najzaštićeniji prostor u svijetu za vođenje tajnih razgovora. Mogu biti u obliku stalnog zatvorenog prostora u nekoj zgradi, ili pokretnog objekta tokom putovanja.
Kada je tokom vikenda započela vojna intervencija u Libiji, Obama je bio u Brazilu, u ranije ugovorenoj posjeti.
Fotografija koju je objavila Bijela kuća pokazuje predsjednika i njegove savjetnike oko videofona u nečemu što liči na obični plavi šator, razapet po šarenim tepisima u hotelu.
Da niko ne bi mogao da prekine aktivnosti u toj ratnoj sobi, potrebno je sve detaljno isplanirati, a prije posjete jedan tim dolazi da locira i obezbijedi određeni prostor gdje bi šator mogao biti podignut.
To mora biti učinjeno pažljivo, uzevši u obzir prozore i koncentraciju ljudi.
Hotelske sobe, poput onih koje je Obama koristio u Brazilu, popularne su za tu svrhu, ali i to zavisi od prirode putovanja i mjesta gdje je predsjednik.
Kada se odredi mjesto za šator, sljedeće na redu je da se potpuno obezbijedi.
To može značiti stvaranje samodovoljne kapsule sa sopstvenim snabdijevanjem vazduhom, kako iz nje ne bi došlo ni do kakve emisije iz laptopa, radija, telefona.
Oko šatora je prsten elektronskih talasa, koji spriječava signale da uđu ili da izađu iz objekta. Jedini signal koji može da izađe je onaj šifrovanih komunikacija, preko bezbjedne telefonske linije, i koji ide preko satelita.
Ničim u SCIF-u ne smije da se upravlja daljinski, jer se ta frekvencija može prisluškivati. Sam šator nema prozora i načinjen je od materijala čiji se sastav drži kao tajna. U SCIF mogu ući samo oni sa specijalnim odobrenjem.
Prenošenje SCIF-a je takođe važan dio svakog predsjednikovog putovanja, ali to nije toliko komplikovano.
Pored mobilnih, postoje i stalni SCIF-ovi u kancelarijama i ambasadama.
Potražnja za njima je posebno velika u okolini Vašingtona i Baltimora, gdje je velika koncentracija vladinih zgrada. Troškovi instaliranja su od 200 do 5.000 dolara po kvadratnoj stopi (oko devet kvadratnih decimetara).
(Tanjug)