Dvojica predsednika sastala su se poslije nekoliko godina oči u oči u San Francisku.
Džo Bajden je veći dio svog predsjedničkog mandata proveo distancirajući se od svog prethodnika Donalda Trampa. Konkretno, Bajden je sebe proglasio državnikom koji nije nalik Trampu - a to se naročito moglo primijetiti u San Francisku ove nedjelje kada se, prvi put poslije nekoliko godina, predsjednik SAD sastao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u pokušaju da se ublaže rastuće tenzije oko Tajvana.
Za mnoge bi mogla biti iznenađujuća činjenica da zapravo iza kulisa postoji vrlo mala razlika u pristupu Trampa i Bajdena prema Kini, koja širokim konsenzusom predstavlja najveći američki izazov nacionalne bezbjednosti u 21. vijeku. Na primjer, što se tiče trgovine, Bajden je prihvatio Trampova ograničenja na 370 milijardi dolara uvoza iz Kine, iako je ta politika doprinijela inflaciji. Bajdenova administracija je zauzela još hrabriji pristup "odvajanju" od kineske ekonomije u smislu izvoza visoke tehnologije, iako Bajdenov tim to radije naziva "uklanjanjem rizika".
Ali možda je oblast politike u kojoj je Bajdenova politika prema Kini najviše Trampova na nuklearnim oružjem.
Ali ono u čemu se dva američka lidera, sadašnji i prethodni, najviše slažu , je odnos prema američkom nuklearnom naoružanju u istočnoj Aziji - razmeštanju i širenju američkog nuklearnog arsenala kao način da se kontroliše Peking. Bajden ne samo da slijedi Trampovu politiku, već na neki način zauzima još agresivniji stav nego njegov prethodnik. A to, po mišljenju mnogih nuklearnih stručnjaka, gura Sjedinjene Države u novu trku u nuklearnom naoružanju, piše Politico.
Ovo je u potpunoj suprotnosti sa onim što je Bajden rekao da će uraditi kao predsjednik. Tokom većeg dijela svoje duge političke karijere Bajden se borio da smanji akcenat na nuklearnom naoružanju, da smanji nuklearne tenzije i prihvati kontrolu naoružanja. Ipak, Bajden se toga držao samo retorički - javno je osudio svaki nagovještaj da bi nuklearno oružje ikada trebalo da se upotrebi u konvencionalnom ratu. Bajden je prošlog mjeseca izjavio da bi čak i upotreba taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini dovela do "Armagedona" i rekao da trenutne tenzije podsjećaju na kubansku raketnu krizu, prenosi Politico.
Zašto je Bajden promenio svoj pristup?
Prije više od dve godine satelitske fotografije zaprepastile su nacionalnu bezbjednosnu agenciju otkrivajući dramatično nuklearno nagomilavanje Kine, uključujući čak 300 novih raketnih silosa. Ta otkrića je pratila ruska invazija na Ukrajinu sledeće godine i njegove ponovljene prijetnje da će razmještati nuklearno oružje, kao i Putinova najava ranije ove godine da će Rusija suspendovati svoje učešće u Novom START-u, posljednjem preostalom paktu o kontroli naoružanja između SAD i Rusije.
Napor administracije da ojača nuklearni arsenal SAD dolazi u trenutku kada dvije nuklearne sile, Kina i Rusija, sarađuju i dijele odbrambenu tehnologiju. Osim toga, američke konvencionalne snage su raširene više nego ikad, posebno sada kada na Bliskom istoku izbija rat, i sa situacijom u Južnom kineskom moru. Uprkos pozitivnim utiscima koji ove nedelje dolaze iz San Franciska, gdje se Bajden sastao sa Sijem na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, mnogi nuklearni stručnjaci vide malo nade za bilo kakav dogovor koji bi mogao da preokrene ovu nuklearnu eskalaciju.
Podsetimo, Džo Bajden je u srijedu u jednoj rečenici opisao važnost sastanka sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom: "Osigurati da rivalstvo ne preraste u sukob", a Si je upozorio na "nepodnošljive" posljedice mogućeg sukoba dvije supersile. Rukujući se ispred elitne rezidencije u Kaliforniji, dvojica lidera nastavili su dijalog prekinut pre više od godinu dana. Si Đinping je, pak, ocijenio, kako se može saznati iz engleskog prevoda, da Kina i SAD ne mogu da "okrenu leđa". Planeta je dovoljno velika da obe naše zemlje napreduju, istakao je on, dok se dvije zemlje nemilosrdno takmiče na ekonomskom, tehnološkom, strateškom i vojnom planu. Džo Bajden je pozvao na "zajedničke napore" u borbi protiv trgovine drogom i upravljanju razvojem vještačke inteligencije. "Čvrsto vjerujem u svetlu budućnost naših bilateralnih veza", rekao je Si.
(MONDO)