Vještačka inteligencija je toliko uznapredovala te je jako teško prepoznati da li iza poziva stoji osoba ili glas mašine pod vođstvom manipulatora.
Uspješan poslovni čovjek i vlasnik građevinske kompanije u Kanadi sjedio je u restoranu u Beogradu kada ga je pozvala njegova bankarka. Sasvim uobičajeno, preko mobilnog broja koji je registrovan u njegovom telefonu, obavijestila ga je da je stigao zahtjev za plaćanje i da će mu stići kod koji bi trebalo da joj izdiktira kako bi transakcija mogla da se obavi. To je i učinio jer mu, kako kaže ništa nije bilo sumnjivo, do trenutka kada ga je „bankarka” upitala gdje se nalazi u ovom trenutku, tu je naslutio prevaru.
"Upalila mi se lampica, jer to pitanje nije imalo nikakve logike, niti smo ikada razgovarali na taj način. Odstupalo je od naše dotadašnje konverzacije. Odmah sam pozvao banku u Kanadi, gdje sam saznao da niko od njih nije kontaktirao sa mnom, ali su potvrdili da je novac skinut sa računa. Bilo je kasno za reakciju, već je na drugi račun bio prebačen dnevni limit od 10.000 dolara", priča i dodaje da je tek tada shvatio da je žrtva prevare. Iako su svi računi blokirani i promijenjene šifre, račun je poslije dva dana ponovo hakovan za isti iznos.
Poslije svega, jasno je i njemu da je zloupotreba podataka uz pomoć vještačke inteligencije dovela do toga da neko prekopira glas njegove lične bankarske službenice, njen i njegov telefon, povjerljive podatke o limitu računa i izvede savršenu finansijsku malverzaciju. Audio i video prevare predstavljaju fascinantan razvoj tehnologije 21. vijeka i nevjerovatno su opasne jer izazivaju prijetnju podacima, novcu i poslovanju.
Vladimir Mićić, direktor Službe upravljanja rizicima bezbjednosti u banci, ističe da prevare koje se danas događaju mogu biti veoma sofisticirane i da ih je sve teže otkriti. Ovaj čovek bio je očigledno žrtva prevare jer je odavanjem koda koji je primio SMS porukom praktično predao potvrdu za plaćanje u tuđe ruke. "Kod za potvrdu plaćanja je namenjen da bude isključivo klijentov podatak i ničiji više. Podatke sa platne kartice i potvrdu plaćanja koja stiže nekim drugim kanalom, na primer SMS porukom, nipošto nije trebalo deliti sa drugima – što je savet i svim drugim građanima" – ističe sagovornik.
On dodaje da se, nažalostj srećemo i sa velikim procentom uspješnih prevara koje su vrlo jednostavne, a koje se mogu lako uočiti i sprečiti ukoliko samo malo povedemo računa i obratimo pažnju na detalje. Ipak, naglašava, u ovom slučaju riječ je o nečemu novom.
"Modernih platformi se ne treba plašiti, one donose mnogo toga dobrog, ali istovremeno otvaraju prostor za prevare koje katkad iznenade i nas koji se bavimo ovim poslom. Ono što treba da bude zaštita u takvim slučajevima jeste dobro uhodan proces komunikacije koji se odvija između banke i samog klijenta. Šta to zapravo znači? Praktično sve što odstupa od procesa koji nije uobičajen može da predstavlja prijetnju i obično tako i bude. I u ovom slučaju se desilo upravo to. Čovjek je dobio poziv koji nije dio komunikacije sa bankom kakvu inače ima i tim putem mu je usmeno zatražen kod za potvrdu plaćanja, a koji je nažalost usmeno predao nekom drugom", kaže Mićić.
Zašto je taj kod važan?
"Upravo jer se do nekih drugih podataka mnogo lakše dolazi (npr. podaci sa kartice) i prevarantima nedostaje još taj poslednji korak kako bi sproveli prevaru do kraja. Taj podatak jedino mogu dobiti od nas, jer ga niko drugi ne posjeduje. Dakle, u ovom slučaju kod za potvrdu plaćanja je bio cilj prevaranata i korak koji im je nedostajao za uspješnu prevaru" – objašnjava naš sagovornik.
Na pitanje da li mu ipak djeluje nevjerovatno da je mašina uspjela potpuno da reprodukuje glas ili je to već sad postalo uobičajeno i suviše lako za vještačku inteligenciju, odgovara da danas više ništa nije nevjerovatno, a i činjenica je da nažalost postoje oni koji pokušavaju tu tehnologiju da iskoriste na negativan način.
"Nakon velikog broja montiranih videa koje smo već vidjeli na internetu, nismo više ni iznenađeni šta sve vještačka inteligencija može da napravi. Ono što iznenađuje jeste kako vrlo brzo i lako padamo na takve prevarne radnje. Sve češće o njima čujemo od ljudi u našem okruženju, na društvenim mrežama i u medijima. Savjet za zaštitu od prevara jeste da budemo jako pažljivi sa odavanjem ličnih podataka, od imejl-adrese, preko podataka iz dokumenata i kartice, i naravno sa mehanizmima dodatne zaštite kao što su jednokratni kodovi koji potvrđuju da baš mi izvršavamo neku transakciju" – kaže Mićić.
IT stručnjak Vojislav Rodić kaže za da se savremena tehnologija sve više koristi za ucjene, prevare i krađu identiteta. Ono što zabrinjava je, kaže, da praktično nema zaštićenih, bez obzira na to da li je riječ o velikoj ili maloj kompaniji. Svačiji glas se može kopirati, dovoljno je da ste samo jednom objavili snimak na sajtu svoje kompanije, javnu prezentaciju ili dali izjavu za medije.
Rodić podsjeća na slične slučajeve koji su se dogodili prethodnih godina.
"Jedan je bio 2020. godine u banci u Hongkongu, kada je menadžer banke dobio poziv od jednog od direktora sa zahtjevom za transfer 35 miliona dolara kako bi finansirao akviziciju. To nije bio glas direktora, a dok je banka otkrila grešku, novac je odavno nestao. Godinu dana ranije se slično dogodilo i u jednoj energetskoj kompaniji u Velikoj Britaniji, kada je za trenutak izgubljeno 243.000 dolara" – zaključuje Rodić.
(Mondo/Politika)
