Švedski ministar civilne odbrane Karl-Oskar Bolin uputio je upozorenje građanima u nedjelju, tokom godišnje konferencije u Selenu.
Švedski zvaničnici upozoravaju građane da budu spremniji nego ikad za rat. U maju 2022. Švedska i Finska, poznate po svojoj neutralnosti, najavile su da će se pridružiti NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Dok se Finska zvanično pridružila alijansi u aprilu 2023. godine, kandidatura Švedske naišla je na prepreke. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kritikovao je navodnu neaktivnost nacije protiv islamofobije, nazivajući to "crvenom linijom". Mađarska je takođe izrazila zabrinutost zbog članstva Švedske.
Erdogan je kasnije dao odobrenje da se Švedska pridruži NATO-u, iako turska nacionalna skupština tek treba da da zeleno svjetlo. Mađarski premijer Viktor Orban rekao je krajem prošle godine da njegova zemlja ne žuri da odobri kandidaturu Švedske.
Međutim, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je njemačkoj novinskoj agenciji DPA prošle nedjelje da je Švedska učinila sve neophodne ustupke, predviđajući da će ta zemlja biti odobrena kao 32. članica NATO-a do sljedećeg samita, zakazanog za jul u Vašingtonu.
Švedski ministar civilne odbrane Karl-Oskar Bolin uputio je upozorenje građanima u nedjelju, tokom godišnje konferencije u Selenu.
"Utjeha da smo nacija mira postala je opasnija nego ikad“, rekao je on. "Mnogi su to rekli prije mene, ali dozvolite mi da to kažem u zvaničnom svojstvu, sasvim jasno: moglo bi doći do rata u Švedskoj.
Bohlin je rekao da njegove riječi nisu imale za cilj da izazovu strah, već da stvore "situacionu svijest". On je primijetio da su Ukrajinci vjerovatno mislili da su njihovi sukobi sa Rusijom stvar prošlosti sve dok predsjednik Vladimir Putin nije odlučio da nezakonito anektira Krim 2014. godine, a zatim osam godina kasnije pokrenuo invaziju na tu zemlju u punom obimu.
"Društvena otpornost zahtijeva upravo to: svijest o situaciji - svijest među pojedinačnim građanima, zaposlenima, preduzetnicima i donosiocima odluka u javnoj upravi“, rekao je Bohlin. "Ali nije dovoljno samo razmišljati o tom pitanju. Civilna odbrana nije prvenstveno teorijska vježba. Svijest se mora pretočiti u praktičnu akciju, mjere", dodao je on.
Švedski ministar odbrane Pol Džonson izdao je isto upozorenje tokom govora u Selenu u ponedjeljak. On je rekao da ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da je "svijet postao opasniji nego što je bio prije samo godinu dana“.
On je takođe naveo "neizvjesnost“ u vezi sa smjerom kojim će SAD krenuti nakon izbora 2024.
"Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku“, rekao je Džonson. "Rat može doći do nas. Ova ozbiljna vremena zahtijevaju jasnoću vizije, sposobnost djelovanja i upornost, jasnoću vizije da bi se shvatilo da cilj Rusije ostaje iskorjenjivanje slobodne Ukrajine i stvaranje 'moć je prava' Evrope sa tampon državama, i sfere stečenih interesa.
"To smo već iskusili u prošlosti. Ne smijemo da se vratimo tamo i pustimo da naša djeca rastu u takvoj Evropi“, rekao je Džonson.
(Mondo)
