Američki predsjednik Džo Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp formalno su osigurali predsjedničke nominacije Demokratske i Republikanske partije nakon odlučujućih pobjeda u Džordžiji, Misisipiju i saveznoj državi Vašington.
Nakon jučerašnjih unutarstranačkih glasanja trka za Bijelu kuću sada ulazi u novu fazu.
Bajden je uspio da osvoji više od 1.968 delegata koliko je bilo potrebno da bi formalno osigurao predsjedničku nominaciju demokrata, a Tramp neophodnih najmanje 1.215 delegata za republikansku.
Bajdenova kandidatura biće ozvaničena na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu, a Trampova na konvenciji u Milvokiju mesec dana ranije.
Prema američkom izbornom procesu, na osnovu rezultata unutarstranačkih izbora u pojedinačnim državama kandidatima se dodjeljuju delegati. Da bi osigurao nominaciju, kandidat mora da ima određen broj delegata koji se zatim i formalno izjašnjavaju na stranačkim konvencijama.
Bajden nije imao ozbiljnog rivala u trci za predsjedničku nominaciju, uprkos niskoj popularnosti i zabrinutosti birača u vezi sa njegovim godinama. Dio demokrata takođe protestuje zbog Bajdenove podrške Izraelu u ratu protiv Hamasa u Pojasu Gaze. Njegovi saveznici ipak se nadaju da će ga podržati demokratska baza i nezavisni birači koji se plaše drugog Trampovog predsjedničkog mandata.
Bajden trku predstavlja kao borbu za slobodu, u Americi i u inostranstvu. Svoju podršku Ukrajini i rad na širenju NATO stavlja nasuprot Trampovim pohvalama na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina i porukama da će reći Rusiji da napadne NATO članice koje ne ispunjavaju finansijske obaveze.
"Suočeni smo sa otrežnjujućom realnošću. Sloboda i demokratija su u opasnosti ovdje u Americi kao nikada ranije od Građanskog rata. Donald Tramp vodi kampanju ogorčenosti i osvete koja ugrožava samu ideju Amerike...Vjerujem da će Amerikanci izabrati da nastave da idu u budućnost" poručio je Bajden u saopštenju nakon što je osigurao nominaciju.
On je kazao je i da mu je čast što je osvojio drugu predsjedničku nominaciju demokrata.
"Čast mi je što mi je široka koalicija birača koja odražava bogatu raznolikost Demokratske stranke širom zemlje ponovo povjerila da vodim našu stranku i našu zemlju u trenutku kada je prijetnja od Trampa veća nego ikada" naveo je Bajden.
Ishod republikanskih izbora u utorak takođe je bio unapred poznat, posebno nakon što se prošle nedelje iz izborne trke povukla jedina Trampova rivalka Niki Hejli.
Posle izbora u četiri države, uključujući i Havaje, više nema sumnje da će Bajden i Tramp ponovo biti u trci za predsjednika na izborima 5. novembra iako nije održana ni polovina stranačkih izbora. To će biti prvi put od 1912. godine da su kandidati na izborima dva američka predsjednika, prenosi AP.
Takođe, prvi put od 1956. godine se dešava da su kandidati isti u dva izborna ciklusa. Tada je republikanski predsjednik Dvajt Ajzenhauer drugi put porazio bivšeg demokratskog guvernera Ilinoisa Adlaija Stivensona.
Ove godine, ankete pokazuju da mnogi birači ne žele ponavljanje trke iz 2020. godine, dok su prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa i Bajden i Tramp nepopularni među većinom glasača.
Uoči izbora u utorak, Tramp je priznao da će Bajden biti kandidat demokrata, a ponovo ga je i napao zbog godina.
"Pretpostavljam da će on biti kandidat. Ja sam jedini njegov protivnik, osim samog života" rekao je Tramp za CNBC.
Na skupu u Džordžiji je ponovio tvrdnje da su izbori 2020. godine pokradeni, a Bajdena je napao i zbog toga što nije uspio da spreči priliv migranata na granici sa Meksikom. Pitanje imigracije je centralno u njegovoj kampanji. Najviše delegata u utorak je dodjeljivala Džordžija, koja bi mogla da bude ključna za ishod predsjedničkih izbora u novembru.
Protiv Trampa je u toj državi podignuta optužnica za pokušaj prekrajanja izborne volje nakon što je od lokalnih zvaničnika 2020. godine tražio da "pronađu 11.780 glasova" da bi poništili Bajdenovu pobjedu. I dok obojica kandidata pokušavaju da pokažu snagu u ključnoj državi, ipak se suočavaju sa više problema.
Protiv Trampa su podignute četiri optužnice sa ukupno 91 tačkom, između ostalog zbog zadržavanja poverljivih dokumenata nakon što je napustio položaj predsjednika i pokušaja da prekroji izborni rezultat 2020. godine. Takođe se postavljaju pitanja u vezi sa njegovom politikom ako pobedi na izborima, kao i odnosima sa nekima od najopasnijih diktatora u svijetu.