Švedski ministar odbrane Pol Jonson nada se da će početkom sljedeće godine predstaviti parlamentu prijedlog zakona.
Švedska želi da, u slučaju rata ili neke velike krize, može da pozove bivše vojne oficire da se ponovo uključe u vojnu službu. Do sada je ta mogućnost postojala samo za one koji imaju manje od 47 godina, a sada žele da produže tu granicu na 70 godina. Dakle, čak i penzionisani oficiri mogli bi biti vraćeni u službu ako zatreba.
Ova mjera je dio niza prijedloga koje je iznijela radna grupa osnovana 2024. godine, iste godine kada je Švedska postala članica NATO-a, sa ciljem da se obezbedi dovoljan broj pripadnika oružanih snaga u slučaju sukoba.
Švedska je okončala više od dvija veka vojne neutralnosti kako bi se pridružila NATO savezu, nakon što je započeo rat u Ukrajini 2022. godine, što je u Stokholmu i Helsinkiju izazvalo zabrinutost da bi Moskva jednog dana mogla ugroziti i njih. Finska je članica NATO-a postala 2023.
Predstavljajući nalaze istrage, ministar odbrane Pal Jonson rekao je na konferenciji za novinare da se Švedska, zemlja sa 10,5 miliona stanovnika, suočava sa "ozbiljnim vremenima".
"To znači da sada ulažemo značajna sredstva u jačanje vojne odbrane", rekao je Jonson.
Ulažu u opremu, ali treba im i ljudstvo
Pored već započetih ulaganja u vojnu opremu, Švedska mora da obezbijedi i dovoljan broj obučenih ljudi za slučaj krize.
Radna grupa predlaže da se starosna granica za vraćanje bivših oficira u aktivnu službu pomjeri sa 47 na 70 godina, kao i da se ukine ograničenje koje važi za raspoređivanje bivših vojnika po obaveznom služenju vojnog roka.
Trenutno se obaveza "raspoloživosti za raspoređivanje" odnosi na period od najviše 10 godina nakon posljednje odslužene vojne obaveze. Istraga predlaže da se ovo ograničenje ukloni i da se svi koji nisu služili više od 10 godina prebace u rezervni sastav.
Jonson je rekao da će predlozi biti poslati na javnu raspravu, a da vlada planira da početkom sljedeće godine predloži zakon parlamentu.
Nakon Hladnog rata, Švedska je značajno smanjila svoja vojna ulaganja i fokus preusmjerila na međunarodne mirovne misije. Međutim, nakon aneksije Krima 2014. godine, zemlja je promijenila kurs i počela da povećava vojni budžet.
Obavezno služenje vojnog roka ponovo je uvedeno 2017. godine, sedam godina nakon što je prethodno ukinuto.
U martu ove godine, vlada je najavila da će u narednih deset godina povećati vojna izdvajanja za oko 26,7 milijardi evra (oko 300 milijardi švedskih kruna), s ciljem da do 2030. godine dostignu 3,5 odsto BDP-a.
(EUpravo zato)
