Prema procjenama o vakcinaciji, prosječna stopa vakcinisane djece ostala je ispod nivoa prije pandemije prošle godine.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF saopštili su da je 89 odsto novorođenčadi širom svijeta primilo najmanje jednu dozu DTP vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, a 85 odsto je primilo sve tri doze.
To znači da je 171.000 djece više primilo najmanje jednu dozu vakcine, a milion više je potpuno vakcinisano 2024. godine u poređenju sa 2023. godinom. Izvještaj opisuje povećanje kao "skromni napredak usred rastućih globalnih izazova".
Međutim, u Evropi i Centralnoj Aziji, prosječne stope vakcinacije djece su ostale nepromijenjene ili su pale za jedan procentni poen.
Razlike među zemljama
Prošle godine zabilježene su velike razlike u stopama vakcinacije među zemljama regiona, uz opadanje broja djece koja su primila prvu dozu vakcine protiv malih boginja, zauški i rubeole (MMR), kao i treću dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTP).
U pojedinim zemljama, vakcinisano je svega 23 odsto djece prvom dozom MMR vakcine, dok je DTP vakcinu primilo 51 odsto djece. Da bi se spriječile epidemije bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom, neophodno je da svake godine najmanje 95 odsto djece bude vakcinisano.
U evropskom regionu, tokom 2024. godine registrovano je gotovo 300.000 slučajeva velikog kašlja što je više nego trostruko povećanje u odnosu na godinu ranije, izjavio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, Hans Kluge.
"Više od 125.000 ljudi oboljelo je od malih boginja, što je dvostruko više nego 2023. godine. Iza ovih brojeva stoje stotine hiljada porodica koje strahuju jer su im djeca bolesna, a sve je to moglo da bude spriječeno", upozorio je Kluge.
"Vakcine spasavaju živote"
Kluge je naglasio da je opadanje vakcinacije direktno povezano sa širenjem bolesti.
"Vakcine spasavaju živote, a kada broj vakcinisanih padne, bolesti se brže šire", rekao je on.
Zajedno sa regionalnom direktorkom UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Reginom De Dominicis, Kluge je poručio da je vakcinacija "žrtva sopstvenog uspjeha".
"Danas mnogi roditelji nisu ni vidjeli razorne posljedice bolesti koje vakcine sprečavaju, što dovodi do samozadovoljstva i lakog širenja dezinformacija", rekla je De Dominicis.
Kluge je pozvao zemlje da ojačaju lokalne zdravstvene sisteme, omoguće dostupnost vakcina u svim sredinama i pruže podršku zdravstvenim radnicima, posebno onima koji rade u teško dostupnim područjima.
Pomaci kod novih vakcina, ali jaz i dalje postoji
S druge strane, bilježi se postepeno povećanje broja djece koja primaju novije vakcine, poput one protiv humanog papiloma virusa (HPV). U periodu od 2019. do 2024. godine, broj djevojčica koje su primile prvu dozu HPV vakcine porastao je sa 37 na 40 odsto, dok je kod dječaka taj broj skočio sa osam na 26 odsto.
Takođe, povećan je broj djece vakcinisane protiv rotavirusa – sa 24 na 42 odsto za završnu dozu, kao i protiv Haemophilus influenzae tipa B – sa 81 na 93 odsto za treću dozu.
"Potrebna nam je hitna i koordinisana akcija kako bismo popunili praznine u vakcinaciji i spriječili povratak bolesti koje smo već stavili pod kontrolu. Svaka država ima svoju odgovornost – pa i one sa visokom stopom vakcinacije", poručio je Kluge.
(EUpravo zato/Index)
