Trideset evropskih jezika može da nestane iz upotrebe - upozoravaju stručnjaci mreže "Meta-net", koja objedinjuje 53 istraživačka centra iz 33 zemlje.
Za sve je kriva "bezdušna mašina", tj. Internet, koji nije prilagođen raspoznavanju svih jezika. Ako se tako nastavi, podvlače istraživači, nekim jezicima prijeti "digitalni“ nestanak, što će povući za sobom i njihovo konačno odumiranje.
Prognoza se u prvom redu tiče baskijskog, keltskog i katalonskog jezika.
Ne može se pozavidjeti ni dijalektima kao što su frigulski i sardinijski – oni ne mogu da prežive na Internetu pošto nema softvera koji može da ih prepozna, analizira i pravilno prevodi.
Eshatološke tendencije u ovakvim prognozama nisu nove. Pojavom Interneta "smrt" prijeti i knjigama i medijima, mada ljudi i dalje čitaju, ne samo tekstove u elektronskom vidu.
Većina ljudi još daje prednost realnom životu, njima je svejedno na kome jeziku se komunicira na Internetu.
Uz to, maternji jezik je u svakoj zemlji potvrđen zakonodavno. Konačno, život jezika podržava svakodnevna govorna kultura – napominju lingvisti.
Ipak, Internet ne može da doprinese umiranju jezika, pošto on ne postoji svugdje. Globalnu mrežu u svijetu koristi trećina stanovnika Zemlje, tačnije 32,7 odsto. I to dovodi u sumnju prognozu "Meta-neta".
Pa i sami internet-provajderi su zainteresovani da u mreži bude što više servisa neophodnih korisnicima, između ostalih, i jezičkih.
Stručnjaci zato smatraju da je "govorna apokalipsa", bez obzira na upozorenja, malo vjerovatna.
Prema podacima francuske Akademije nauka, savremeno čovječanstvo govori skoro 3.000 jezika!
Većina ljudi, bilo da su Katalonci, Baski ili Islanđani, znaju engleski kao jezik međunarodne komunikacije. Upravo na njemu razgovaraju na Internetu.
(Srna)